Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika među zagonetačima. Stavljam ga uz bok s Nazanskim, Fučićem, Pavešićem i Stipićem.
Premetaljka, umanjivaljka, istoznačnica i mijenjaljka
Umori se putnik
pa sjede pod DRVO.
Dugo već pješači
pa ga umor shrv'o.
HLADOVINA GUSTA
baš mu prija tijelu
zaspe i prospava
jednu uru cijelu –
kad li ga probudi
cvrkut ptice jedne,
koja na grančicu
iznad njega sjedne,
te on naglo skoči
i za VAROŠ ode
(srbijansku mislim),
kud ga posli vode.
VRIJEDNOSNI PAPIR
ima tu da plati,
pak se zbog tog, jadnik,
sad na putu klati.
(Problem iz 1947. i Vjesnikov kviz broj 150, 16. XI. 1977.)
Gramatička zagonetka
Kad singular selom krade,
onda nema tu zamjerke,
jer na koncu, to je djelo
nerazumne jedne zvjerke.
Al' kad čovjek pravi slično,
to nikako nije dično,
zaslužuje žig i bruku
i jak plural preko ruku.
(Zagonetka iz 1954. i Kvizorama broj 728, 18. III. 2006.)
Peterostruka premetaljka
Stari đeram škripi,
vodu crpi snaša
iz duboka zdenca
sred bačkog salaša ...
Morska to je riba,
vole je gurmani,
al' zbog njene cijene
bolje je se mani!
Tako su se zvali
neki pape rimski
(inače, to znači
„građanin“ latinski)!
Danas kada čovjek
na Mjesec se spušta
taj plemićki naslov
baš je glupost sušta!
Što turizam čini!,
našeg momka Janka
osvojila ljetos
„smeđa“ Talijanka!
(Čvor razbibriga broj 342, 4. VIII. 1979.)
Uvećavaljka i umanjivaljka
Pod Risnjakom njezino je vrelo,
slapovi je i brzaci krase,
al' u Savi nedaleko Siska
njezini se tok i snaga gase.
Uvećane ti si bezbroj puta
znao brati kraj prašnjava puta,
umanjena, puna vinca rujnog,
Zagorca će raspoložit' nujnog!
(Vjesnikov kviz broj 286, 2. II. 1983.)
Tužno svjedočanstvo (rogovka)
Zidine su trošne varšavskoga geta,
i logora inih užasa i strave
svjedoci svih patnja hebrejskoga svijeta,
opomene svima istinske i prave.
(Vjesnikov kviz broj 390, 28. I. 1987.)
Proljetna učahurena premetaljka
Došlo nam je proljeće,
s njim i prve laste,
priroda se obnavlja,
sve buja i raste.
Poljima cvjetići
promolili glave,
kao da ga žele
prvi da najave.
Potočić radosnije
kroz vrbik žubori
jer je zimi morao
s ledom da se bori.
I ptice se vesele,
ne fali im hrane,
pa se ljupkim pjevom
glasaju sa grane.
Nošen tom krasotom
i pjesnik se javlja,
ditirambom zvučnim
proljeće pozdravlja.
(Vjesnikov kviz broj 481, 26. IV. 1989.)
Trostruka čahura
Ovo nije tek seoska bajka:
na vukove podigla se hajka,
no lovcima bješe crni petak.
Zalud zadnji potrošili metak,
pa u strahu niz vrletni brijeg
u bezglavi dadoše se bijeg.
Ovu smolu, neslavnu i „gustu“
imali su ljetos u – augustu!
Čitaljka
Peri stil se ovog trga
usred Splita jako sviđa,
stog' se često s bedekerom
kao turist na njem viđa.
Opisni rebus
Planinar: Zagrepčani mira ištu
u tom krasnom izletištu.
Enigmat: A ja vidim sasvim čitko
tu tek drvo jedno vitko!
Sklanjaljka
Nominativ plurala: Pratioci Bakha, čupave kose
u rukama tirzos i frulu nose.
Genitiv plurala: Vrsta je djela, kojim pisac hoće,
da žigoše oštro ljudske slaboće.
Slovensko-hrvatska spajaljka
Momak Janez baš iz Kranja
voli duga putovanja,
kontinent je na istoku
zapeo mu sad u oku,
no zalud su želje puste
kada nije kese tuste:
dok se sunča usred bašte
odnose ga krila – mašte!
(Pet potonjih zagonetaka je iz knjige „99 zagonetaka“, ZD „Čvor“, Bjelovar, 1984.)
Stihotvorac
Post je objavljen 30.10.2018. u 00:34 sati.