Kod većine križaljaka, izim onih bez crnih polja i onih s prečkama, postoje polja koja u liku križaljke razdvajaju pojmove. Zovu se crnim poljima jer su obično zacrnjena u obliku četvorine ili kružića, dok su rjeđe s nekim ukrasima, znakovima i sl. Kod slogovnica su najčešće pravokutnoga oblika. Skupa s ukupnim brojem riječi, broj crnih polja sastavnicom je za izračunavanje prosječne duljine riječi u križaljci. Štogod ih je manje, smanjuje se ukupan broj riječi i samim time raste PDR.
Crnih polja nije imala navodno prva križaljka na svijetu američkoga novinara Arthura Wynnea objavljena u časopisu „World“ od 21. prosinca 1913., niti zagonetka u letvici Fehima Spahića iz 24. broja Nade od 15. prosinca 1895., kao ni Mesalovljev homogram iz zagrebačkoga Ilustrovanoga lista od 4. travnja 1914., ali zato je crna polja imala križaljka Dragutina Steinhardta objavljena u tjedniku „Svijet“ 2. veljače 1926. te rebus ukrštene reči Č. Aleksijevića Brace objavljen u rubrici „Daštanje“ u novosadskome listu „Dečje novine“ iz listopada 1925. Prema Branku Milovanoviću crna su polja obilježjem prave križaljke pa se stoga tri prvonavedene i ne mogu zvati križaljkama.
Enigmoznalac
Post je objavljen 09.10.2018. u 00:16 sati.