Danas ću vam ispričati nekoliko mojih anegdota u životu. Ima ih mnogo ali evo ove sam izdvojila.
Prva anegdota koju ću vam ispričati dogodila se u Zagrebu kad smo bili na interliberu sa školom. Sjedile smo na nekoj klupici Lucija i ja no došla je neka starija žena te sjela između nas dvije. Čim je ta žena sjela klupica je pukla, Lucija se uspjela ustati, žena pobjeći a ja sam završila na podu.
Druga anegdota bila je tu kod nas u Privlaci kad smo Lucija i ja išle kupiti mojoj mami 2kg brašna. Otišle Lucija i ja u trgovinu i došle do onog djela gdje stoji brašno. Bilo je samo brašna od 1kg, i gledam ja u to brašno i kažem Luciji onako začuđeno "Pa Lucija šta ćemo mi sad, nema brašna od 2kg". Lucija gleda u mene jesam li normalna i kaže mi da samo trebamo uzeti dvije vreće brašna.
Istog tog dana kad je moj tata došao s posla on i ja smo se prepirali kako se zove ono Uhu ljepilo. Ja sam tvrdila da se to ljepilo zove Juhu a on Uhu. I tako se mi svađali jedno sat vremena oko toga, a ja i dan danas nekad kažem Juhu
Imali mi hrvatski i upalim ja mobitel pod satom da vidim kolko je sati. A ja na odmoru prije tog sata nešto snimila, a Lucija se smijala u tom videu jako glasno i čudno. I upalim ja taj mobitel svoj,a još bio skroz pojačan .. kad se taj video pokrenuo, cijeli razred se okrenuo prema mojoj i Lucijinoj klupi, tamo onoj zadnjoj skroz desno. Raska gleda što se događa a ja šuknila taj mobitel u torbu.
Post je objavljen 05.10.2018. u 21:02 sati.