U život sam te dozvao vjetrom...kada prvi put ja ljubav....kao dječak poželio sam piti...dozivao sam vjetar...što nadu donosi...dok ljubav sluti....dozivao sam kišu...što život daje i tvoje rađanje nosi...dozivao sam sunce..koje život hrani i odrastanje tvoje zauvijek mi donosi...
U život si mi ušla..jer tako je moralo biti..znam da postojim da bi za sebe...dozvao ja tebe...i ljubav tvoju u ljubavi svojoj...ja naučio piti....kao što dozvah vjetar, kišu i sunce svoje....tako sam dozvao tebe da budeš vjetar, kiša i sunce ljubavi moje....znam da postojim....jer postojiš ti....da nadom me hraniš...i ljubav mi budeš...plamenom sunca svoga....svakog novog jutra...dodirom ljubavi tvoje...moje srce..jedina ti znati ćeš....da ljubiš..i osmijehom svojim dodiruješ i griješ....
Post je objavljen 25.09.2018. u 06:45 sati.