Povijest Američke zastave – Američki rat za nezavisnost
Dakle, sjevernoamerički kolonisti 18. travnja 1775. otvoreno su krenuli u rat protiv britanske krune oružanim sukobom kod Lexingtona. 'Američki Englezi' ili sjevernoamerički kolonisti podijelili su se na lojaliste i patriote.
Tako je na stranu lojalista stalo oko pet posto tadašnjih stanovnika kolonija koji su napustili kolonije i preselili se u Kanadu.
Patrioti su podigli vojsku od 250 000 vojnika (regulari i milicija) koja u početku nije jedinstvena nego je svedena na lokalne dragovoljce i milicije. No, general Washington ubrzo je sve te snage ujedinio u jedinstvenu Kontinentalnu vojsku.
Službena zastava Kontinentalne vojske, a time i Američka zastava bila je zastava 13 greda, a u grboslovnom desnom kutu zastave bila je zastava Velike Britanije. Ovakva zastava jako je sličila britanskim vojnim zastavama i kao takva unosila je zabunu na bojištu.
Zapovjednici lokalnih milicija poradi toga razvijali su svoje karakteristične zastave koje su opet predstavljale pomutnju jer su one sličile na lojalističke milicijske zastave. Prva zastava, koju je razvio satnik John Hulbert u napadu na britanski fort Ticanderogu 1775., smatra se i temeljem kasnije zastave SAD.
Naime, Hulbertova zastava bila je s trinaest grboslovnih greda (naizmjenično crveno-bijelih), ali je u grboslovnom desnom kutu imala na plavoj podlozi trinaest bijelih šestokrakih zvijezda grboslovno dijamantno (romb) raspoređenih.
Nakon što je zarobio britansku posadu fort (utvrda) Ticanderoge satnik Hulbert pratio ih je sa svojom satnijom u Filadelfiju i tamo su njegovu zastavu vidjeli filadelfijski delegati Drugog kontinentalnog kongresa. Kasnije će oni predložiti Washingtonu budući izgled Kontinetalne zastave s trinaest zvijezda u krugu.
Ta zastava pripisat će se kasnije mladoj patriotkinji Betsy Ross, što je samo djelomićno točno, ali o toj zastavi drugi put.
Post je objavljen 17.08.2018. u 07:25 sati.