U povijest svjetskoga zagonetaštva sarajevska je Nada ušla objavom zagonetke u letvici Fehima Spahića objavljene u 24. broju od 15. prosinca 1895. Po mnogima to je prva prava križaljka, za druge je jedna od prakrižaljaka, a ja držim da su obje tvrdnje točne.
Mene više zanima tko je Fehim Spahić i je li moguće da je to zapravo Fehim ef. Spaho (Sarajevo, 4. veljače 1877. – 13. veljače 1942.) koji je dužnost reis-l-uleme u BiH obnašao od travnja 1938. do smrti. On je, naime, po svršetku škole 1895. bio vježbenikom u Šerijatskome sudu u Sarajevu, a u Ogledu o najstarijim ukrštenicama („Spektar“, Sombor, 1993., str. 8) autor Radislav Marinković tvrdi: ... „u ovoj knjižici dajem tu Zagonetku u letvici“ od Fehima Spahića ..., tada pitomca šerijatske sudačke škole u Sarajevu“ ...
Spaho je upravo 1895. okončao školovanje i na istoj školi bio postavljen za vježbenika. Surađivao je i u Beharu, Glasniku Zemaljskoga muzeja, Narodnoj uzdanici, Novome beharu ..., pa bi on doista mogao biti autorom gornje zagonetke u letvici. Nadnevak njegova rođenja preuzeo sam iz knjige Mali podsjetnik značajnijih datuma islamske prošlosti Bošnjaka Mahmuda Traljića (El Kalem, Sarajevo, 1996., str. 19), dok u drugim vrelima stoji 13. ili 14. veljače.
Izim ove, u 24. broju Nade objavljen je i konjićev skok, homonim-zagonetka, palindrom-zagonetka i zemljopisna zagonetka. Uspješni odgonetači bili su Abdulah Baralić, Stjepan Malić, Sofija Cvjetićanin, Hasan Behmen i Šimun Popović.