Banska instalacijska zastava – banski banderij (banski baner)
Bandera (bandjera) najčešće je naziv za zastavu i to onu vojnu. Srednjovjekovna konjanička pukovnija koja je djelovala pod posebnom zastavom velikaša (plemenitaša) nazivala se banderij, a zastava banderija pak baner. Banski banderij brojio je 1000 konjanika, a plemićki 500.
Baner je konjanička srednjovjekovna vojna zastava, četvrtastog oblika pričvršćena na koplje koje može imati funkciju oružja. Otuda najvjerojatnije dolazi i naziv za instalacijsku zastavu, koja označava najprije vojnu, a kasnije i svjetovnu vlast hrvatskog bana.
Dakle, naslov (titula) ban najviši je službeni plemićki naslov u zemljama Hrvatske krune (Kraljevstva Hrvatskog). Od dvanaest hrvatskih plemena koja su potpisala 'pactu conventu' s Ugarskim kraljem (Kačići, Gusići, Čudomirići, Kukari, Šubići, Lapčani /Karinjani/, Mogorovići, Jamometići, Tugomirovići, Snačići, Lasničići i Poletčići) samo je njih šest imalo pravo birati bana (Čudomirići, Kačići, Kukari, Snačići, Mogorovići i Šubići.
Tijekom 12. stoljeća postoji sedam hrvatskih banovina (Hrvatska, Bosanska, Slavonska, Podravska, Požeška, Srijemska i Albanska /današnje južno Primorje, nema nikakve veze s Albanijom i Albancima/). U 13. stoljeću ban postaje nasljedna titula (Šubići), a u 15. stoljeću ban dobiva naslov Ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
U doba borbe protiv Osmanlija ustrojena je i Jajačka (Jajce) banovina kao administrativni dio Hrvatske. Naslov bana ostao je sve do 20. stoljeća, točnije do 1941. kada je ukinut.
Post je objavljen 14.08.2018. u 13:28 sati.