Stjegoslovlje - uvod
Stjegoslovlje ili zastavoslovlje (veksilologija) pomoćna je povijesna znanost koja proučava sve aspekte zastave (najraniji pojavni oblici i gledišta zastave). Odmah na početku, kako kasnije ne bi bilo zabune, objasnit ću riječi kojima ću se koristiti u svojoj seriji opisa stjegoslovlja.
Dakle, zastava, stijeg, barjak, riječi za koje mnogi misle kako označavaju istu stvar – zastavu, u stjegoslovlju (veksilologiji) uopće nije tako. Tako opet (baš kao i u grboslovlju) u stjegoslovlju vladaju stroga pravila koja su dosljedna i strogo određena.
U stjegoslovlju zastava je komad jednobojne ili višebojne tkanine ukrašene znakovima, amblemima ili grbovima koja predstavlja (simbolizira) neovisnost, ali i pripadnost. Tako zastave imaju: države, carstva, kraljevstva, savezi, županije, gradovi, vojne postrojbe, civilne institucije, firme, obrazovne ustanove, udruge, političke stranke …
Stijeg pak je po stjegoslovlju jarbol, koplje, motka ili štap na koji je pričvršćena zastava. Jarbol je pričvršćen stijeg za podlogu, koplje je stijeg koji je namijenjen za zastavu u borbi (služi kao oružje i ima oštri vršak), motka je namijenjena za nošenje zastave koja ima ukrasni završetak, a štap je svaki stijeg na kojem je zastava (nije koplje i nije motka).
Barjak, koji je za mnoge sinonim za zastavu, zapravo je, zastava koja je uz veliku vještinu i s posebnom pozornošću napravljena korištenjem skupocjenih tkanina i konaca i složenog je dizajna.
Bandijera pak je tipična vojna zastava koju ima svaka postrojba ranga banderija (satnija i više), a baner je banska (potkraljeva, hercegova) zastava, isprva konjanička četvrtasta s kopljem, a kasnije označava bansku vojničku i svjetovnu vlast (u Hrvatskoj).
Dobro, za uvod i početak to bi za novu seriju o stjegoslovlju bilo dosta.
Post je objavljen 08.08.2018. u 13:15 sati.