Nad zatvorenom Razbibrigom, tužni zbore!
„Ima jedna naša izreka koja kaže: „Kad nekom omrkne, nekom drugom mora svanuti“. Ne znam kome je svanulo, ali je jasno da je Čvorovoj (i ne samo njegovoj) Razbibrizi s brojem 431. definitivno – omrknulo! Možda je u to bilo teško povjerovati, ali nepobitna je istina da Razbibriga više neće izlaziti (iako je i tu bilo nada koje su se pod bremenom skupoće ugasile).
Različito su je nazivali: simbolom Čvora, simbolom zagonetaštva, najenigmatskijim listom i kojekako drugačije. Simbolom Čvora što je bila prvi Čvorov list. Simbol zagonetaštva postala je najvećim dijelom zbog Zagonetača. Najenigmatskija je bila zato što je donosila sve vrste zagonetaka, pratila sve što se u našem zagonetaštvu zbiva, organizirala susrete i skupove, priređivala natječaje i prvenstva i sastavljača i odgonetača itd.
Sjetimo se da je krenula u bijeli enigmatski svijet 8. IX. 1968. (prije više od petnaest godina!) pod imenom Čvor. S brojem 15 od 18. X. 1969. postala je dvotjednik. Kasnije, s brojem 77 od 26. II. 1972. mijenja ime u Čvor Razbibriga i postaje tjednik, a sa 219. brojem od 23. XI. 1974. postaje ponovo dvotjednik i tako punih osam godina plovi enigmatskim vodama.
Prvih četiri-pet godina okupila je gotovo svu suradničku vrhušku našeg zagonetaštva pa je davala zagonetke izuzetne kvalitete. Najvećim dijelom u uređivanju su pomagali vanjski suradnici: Boris Antonić (opetovni likovi i ispunjaljke), Zlatan Čop (stihovne zagonetke), Mladen Đurđević (križaljke), Antun Košir (rebusi), Boris Nazansky (stihovne zagonetke), Miroslav Šantek (stihovne zagonetke), a neko vrijeme kao urednici u redakciji radili su Stjepan Tumpić, Stanko Šarac, Franjo Martinović, Dušan Kos, Ranko Skopal, Jovan Nedić i Željko Jandragić. Cijelo vrijeme, od prvog do posljednjeg broja, glavni i odgovorni urednik bio je Stjepan Horvat (s prekidom odsluženja vojnog roka od brojeva 156-206 kada je glavni urednik bio Slavko Peleh).“
... Bila je izvorište novih sastavljačkih kadrova, više za druge negoli za sebe. Na njenim stranicama uvijek se nalazilo mjesta za mlade početnike, bila je poligon na kojemu su se kalili brojni današnji plodni autori. Da spomenemo samo neke: Željko Kušić, Boris Nazansky, Jovan Nedić, Miroslav Cvetković, Davor Perkov, Vladimir Kutnjak, Ranko Skopal i dr. Bila je informator jugoslavenskog zagonetaštva u zemlji, a ambasador u inozemnim enigmatskim krugovima.“ ...
(Slavko Peleh, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 6 i 7)
Čvorovac
Post je objavljen 30.07.2018. u 00:17 sati.