Marketing
DA SE NE ZABORAVI - CIVERA
Sa koliko suhozida je opasan otok Pag? Da li je to ikada ki prova izracunat. To su kilometri suhozida. I sve se to lavralo na ruke. Koliko kamenja triba za ugradit jedan takav suhozid? Paški coban je između dvi mužnji, jutarnje i vecernje zna gradit ili popravjat suhozid. Za ugradit suhozid tribalo je i više ruk za pomoć.
Za prenit i parićat kamenja, coviku je tribala pomoć i kakvoga alata. Za ovaj posal tribala su «Civera».
Kako sam doša do te besede? Prije nego ca objasnim ca su to Civera, moram reć i kako san doša do te besede.
U novajskon Gradskom muzeju postavjena je foto izložba «Ćutin otok svoj…», a kako su tamo bile izložene i moje tri slike, red je bi da pojden vidit izložbu. Prvi put san u ton muzeju u kome je postavjena etno zbirka i tamo san naleti na civera. Koliko god san se trudi da najden kako je nastala ta beseda, nisan uspi nać.
Sada Van moran objasnit ca su to civera.
Civera su nacinjena od derva, ke imaju dvi stranice, dva duga debja šćapa do dva i pol metra i na njih se, prema credini ka se malo zaobli, sa sverdlon ucini se pet-šest buž u ke se zabiju poprečni šćapi ki su duži malo više od pol metra.
Pri kraju stranice su malo debje da ne skližeju kad ih dva covika, svaki sa svoje strane, nosiju. Na civera se nosi sve ca jedan covik sam ne more: velika kamenja, manju bacvu, maštel i svake druge stvari. Judi su se znali snać na svakakavi način. Kad bi se težak muci, judi su znali reć: - ca se muciš, stavimo to na civera i jedan tren će sve bit liberano.
Ali isto tako kada bi se covik zipi da ne bi zna zasebe i užali bi reć: - bi je toliko pijan da su ga na civera morali donit doma.
Dok san iska tumačenja besede civera naleti san na jedan članak u časopisu «Hrvatska pčela» di autor Rešid Selimović govori kako mu je jedan iskusni paško-riječki celar posudi civera za prijenos košnica. Ni se za cudit da su ta stara civera poslužile paškom celaru kao ideja za ucint civera za prenosit košnice. Sa tin civerima celari su više sigurniji da ih cele nećeju napast.
Izvor foto: Hrvatska pčela
Sada znamo zac su sve ta naša civera služila. U Pag ni sam ne znan kada sam i di vidi civera. Novajci su ih sacuvali za naraštaje ke dolaziju i to je lipo od njih.
Post je objavljen 18.07.2018. u 09:17 sati.