Grboslovna zvijezda
Još jedan vrlo česti motiv (lik) u grboslovlju koji se pojavljuje na štitu je grboslovna zvijezda. Tijekom opisivanja (čitanja) grba osobitu pozornost treba obratiti na položaj (mjesto) zvijezde kako se ne bi zamijenila s kadenskom oznakom 'trećeg sina'.
Dakle, grboslovne zvijezde mogu se podijeliti u dvije skupine, dok je treća skupina, iako zvijezda, skupina predmeta iz opreme viteza. Tako grboslovlje razlikuje zvijezdu s ravnim kracima i zvijezdu s valovitim kracima. Tako u prvu podskupinu pripadaju zvijezde galsko-britanskog tipa s pet krakova, u podskupinu nordijsko-germanskog tipa pripadaju grboslovne zvijezde sa šest i više krakova.
Grboslovne zvijezde s deset i više krakova zapravo su 'grboslovna sunca' bez obzira na ravne (koji su rezervirani u grboslovlju samo za zvijezde) ili valovite krakove (koji su u grboslovlju rezervirani za grboslovna sunca).
Treća skupina zvijezdi, koje to zapravo nisu, jesu 'probušene zvijezde', odnosno, to su zvjezdane ostruge (mamuze, dio opreme jahača – viteza). Dakako, ako su ostruge zlatne boje tada pripadaju grbu i štitu viteza, a srebrene boje pak su u grboslovlju rezervirane za štitonoše (kandidate za viteza).
Za kraj, u hrvatskom grboslovlju zvijezda predstavlja zapravo planet, odnosno 'jutarnju zvijezdu' – Danici ili 'iliriku' (Veneru), pa je upravo najstariji hrvatski grb 'preslika' nebeske pojave, vrlo česte u zimskim mjesecima kada je 'jutarnja zvijezda+ u položaju iznad 'srpolikog mjeseca').
Post je objavljen 14.07.2018. u 15:43 sati.