Pregled posta

Što bi bilo da je Nikola Šubić Zrinski 1566. prihvatio osmansku ponudu da postane kralj Hrvatske i predao Siget?

Godina je 1566. Bivši hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski s 2500 branitelja utvrde Siget u južnoj Ugarskoj odolijeva napadu 100.000 osmanskih vojnika predvođenih sultanom Sulejmanom Veličanstvenim i čeka pomoć vojske cara i kralja Maksimilijana II. U jeku opsade Zrinski prima Sulejmanovu ponudu: da preda Siget kako bi osmanska vojska mogla nastaviti prodor prema Beču, a zauzvrat će, uz osmansku pomoć, postati kralj Hrvatske. Ogorčen zbog careve izdaje, Zrinski pristaje i predaje Siget Osmanlijama. Sa Sulejmanom sklapa sporazum kojim će Hrvatska postati vazal Osmanskog carstva i plaćati godišnji danak, ali zadržati unutarnju autonomiju i slobodu vjeroispovijesti. Ujedno su Hrvatskoj vraćena osvojena područja u dolini Vrbasa s Banja Lukom i zapadni dio Slavonije s Požegom.
S jakim odredom osmanske vojske Zrinski kreće prema Zagrebu gdje zasjeda Hrvatski sabor kojem predstavlja sporazum sa Sulejmanom i optužuje Maksimilijana za izdaju. Nakon žestoke rasprave većina Sabora pristaje uz Zrinskog i donosi odluku o detronizaciji kralja Maksimilijana te bira Zrinskog za novog kralja Hrvatske. U zagrebačkog katedrali kao kralja Nikolu I. okrunio ga je biskup Juraj Drašković. Osmanska vojska zauzima položaje uz Kupu i Sutlu prema Svetom Rimskom Carstvu, a Zrinski preuzima posade u Vojnoj krajini koja se ukida. Njeni stanovnici od slobodnih seljaka postaju kmetovi. Izbija seljačka buna na čelu s Ilijom Gregorićem koja je ugušena u krvi. Sulejman s osmanskom vojskom dolazi pred Beč, ali na početku opsade umire te se opsada prekida. Vojska se vraća prema Carigradu, ali sporazum sa Zrinskim ostaje na snazi te ga priznaje i novi sultan Selim II. Car i kralj Maksimilijan ohrabren osmanskim povlačenjem pokušava osvojiti Hrvatsku, ali bez uspjeha. Na europskim dvorovima potez Zrinskog "koji se prodao antikristu" izazvao je ogorčenje, a pojam Hrvat počinje se koristiti kao sinonim za izdajicu. Papa baca prokletstvo na Zrinskog. On prelazi na evangeličku vjeru koju Sabor proglašava jedinom dozvoljenom na području Hrvatske. Biskup Drašković bježi u Rim, s dijelom svećenstva, a Zrinski za evangeličkog biskupa, ujedno i poglavara evangeličke crkve u Hrvatskoj, postavlja Stjepana Konzula Istranina. On u Zagrebu osniva tiskaru i tiska prijevod Biblije na hrvatski jezik koji se širi diljem Hrvatske i znatno utječe na duhovni i kulturni život. Antun Vramec piše Kroniku u kojoj obrađuje događaje od postanka svijeta te ističe ulogu Nikole Zrinskog i obitelji Šubić Zrinski koje povezuje s nekadašnjim hrvatskim kraljevima. Kralj Nikola I. sklapa savezništva s Transilvanijom koja je, kao i Hrvatska, protestantska država u vazalnom odnosu prema Osmanskom carstvu, kao i s njemačkim protestantskim državama i s Češkom.
Postupno se normalizira odnos i sa Svetim Rimskim Carstvom i papom koji prihvaćaju činjenicu da je Nikolinim prihvaćanjem osmanske vrhovne vlasti zaustavljena njihova ekspanzija prema Europi. Kralj Nikola I. umire 1580. u kraljevskom dvorcu u Zagrebu i pokopan je u obiteljskoj grobnici dinastije Zrinski u Zrinu. Za novog kralja, pod imenom Juraj I., okrunjen je njegov najstariji sin koji nastavlja politiku savezništva s protestantskim državama uz priznavanje vrhovne vlasti Osmanskog carstva, sve do 1683. kad nakon neuspjele osmanske opsade Beča počinje rat za oslobođenje jugoistočne Europe. Hrvatska pod vlašću kralja Petra Zrinskog prekida savezništvo s Osmanskim carstvom i zauzima Bosanski pašaluk. Mirom u Srijemskim Karlovcima utvrđene su nove granice Hrvatske koja se prostire do Drine.
ŠTO MISLITE O OVOME?

Post je objavljen 01.07.2018. u 14:52 sati.