Širom Hrvatske pojavili su se štandovi uz koje stoje volonteri prikupljajući potpise za referendum o odustajanju od već ratificirane Istanbulske konvencije koji između redova govori i o potrebi izlaska iz EU. Istovremeno, stranka u punom zamahu, Živi zid, eksplicitno traži izlazak iz EU i NATO-a.
U vrijeme kad su završne pripreme za ulazak Hrvatske u EU bile u punom jeku, napisao sam podulji post pod naslovom „Prokletstvo slova 'B'“. Sad, kad se Krležina prognoza iz eseja „Deset krvavih godina“ ponovo pokazuje točnom, ponovit ću neke naglaske iz posta za one kojima čitanje nije mrsko. Želi li netko pročitati cijeli post može ga naći na linku
* * *
2012. godine pišem:
Na pragu smo ulaska u 'n-tu' asocijaciju u koju nas uvaljuju političari, za koje Krleža kaže „u sklapanju ugovora i glupih političkih paktova, tu su hrvatski puntari stručnjaci vjekovima“. Čitajući u knjizi „Hrvatske pravice“ autora Petra Požara i u spomenutoj zbirci političkih eseja, otkrih nešto što paušalno nazvah „Prokletstvom slova 'B'“.
Poznavateljima hrvatske povijesti vjerojatno je poznata činjenica da su se 'hrvatski puntari' (političari svih vrsta) nakon pogibije posljednjeg kralja hrvatske krvi Petra, 1102. godine poklonili „madžarskome grbavcu Kolomanu“ (izraz M.Krleže) sklopivši mir s Mađarima.
U hrvatskoj se povijesti tim činom pojavilo prvo sudbonosno slovo „B“ (Budim) koje je Hrvatima krojilo sudbinu. Od te godine ti isti 'hrvatski puntari' „se bore osam stotina godina protiv mađarske krune kao bijesni negatori mađarskog suvereniteta.“ (Krleža)
„I kada je poslije Mohača situacija politički otvorena, pitanje hrvatske dinastije je likvidirano. Hrvati (puntari) traže odmah drugog gospodara“, pa na križevačkom sastanku 1526. „pada prvi prijedlog za kandidaturu Habsburga“, da već slijedeće godine 1527. „hrvatski staleži i redovi biraju u hrvatskom Saboru Ferdinanda I za hrvatskog kralja“ i tako dolaze pod jurisdikciju drugog po redu slova „B“ (Beča). „Ali gle, odmah zatim nastaje novi period borbe protiv gospodina Habsburga i taj traje novu krvavu rundu za slijedećih četiri stotine godina 1527. – 1918.“ (Krleža)
Nakon poraza i raspada crno – žute monarhije 'hrvatski puntari' „kidaju tu prokletu Nagodbu s Madžarima 29. oktobra, da bi poslije trideset dana suverenog života sklopili pakt od 1.decembra 1918. sa dinastijom i tako počeli jednoglasnu borbu protiv tog pakta ujedinjenja, koja traje do danas.“ (Krleža)
Bilo je to treće prokletstvo slova „B“ (Beograd).
No ni tu nije kraj. 1941. godine na hitlerovim tenkovima uz blagoslov Poglavnika stiže četvrto prokletstvo slova „B“ (Berlin).
I naravno odmah počinje borba protiv tog saveza, koja završava 1945. godine kada se povijest ponavlja i 'hrvatski puntari' ponovo sklapaju savez stvarajući federativnu državu Jugoslaviju s glavnim gradom „B“, (Beograd).
Bilo je to peto prokletstvo slova „B“ koje je trajalo sve do 1990. godine kad su Hrvati izborili svoju neovisnost, uz ,naravno, odgovarajuće žrtve, misleći da je prokletstvu došao kraj.
No ne lezi vraže. 'Hrvatski puntari', nesposobni da, ovog puta, sami vode bitku na gospodarskom polju, pritisnuti svjetskom globalizacijom, krenuše u traženje 'novog gospodara'. Nije im dugo trebalo da ga nađu. Kao opčinjeni našli su ga u šestom prokletstvu slova „B“ (Bruxelles).
Uspjeli su tijekom devet godina pregovaranja svladati sve prepreke u stilu 'mrkve i batine' koje im je na putu postavljala europska birokracija, pa je europski parlament 1. prosinca ove godine (opet taj 'prvi decembar') usvojio zakonodavnu rezoluciju o davanju pristanka (opet neka Nagodba ili Ugovor).
Predsjednica (puntarske) vlade u pratnji Predsjednika (neovisne) Hrvatske (ili obratno kako vam volja) svečano su potpisali 9. prosinca 2011. (opet taj nesretni prosinac!) godine Gospodnje Pristupni Ugovor, da bi 1. srpnja 2013. godine (obratite pozornost na zadnje dvije znamenke u godini) ona ili njezin nasljednik iz neke druge 'puntarske' stranke svečano proglasio Hrvatsku punopravnom članicom alijanse zvane Europska Unija.
Tim činom započet će po sedmi put bitka za oslobađanje od gospodara da bi se, kao i uvijek do sada nakon možebitnog oslobođenja, počeo tražiti 'novi gospodar'. „Napor, dakle, da se hrvatstvo otme rotaciji oko tuđih osovina, ostao je do danas politički otvoren i jalov.“ (Krleža)
U devet stotina i petnaest godina, dvadeset godina hrvatskog suvereniteta, „to je čitava hrvatska politička bilanca na saldu hrvatskog suvereniteta“. (Krleža)
* * *
Kao što vidimo prognoza posta iz 2012. o sedmoj bitci ulazi u početnu fazu. Koliko će trajati ne zna se, ali…