Pregled posta

Salezijanci na Kmanu u Splitu vraćaju sliku svetog Duje u njegovu kapelicu

Bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu 'O upravljanju Carstvom', u gl. 29., pripovijeda kako su se Slaveni sukobili s Romanima te osvojili Salonu. Ugroze su prijetile i drugim gradovima. Zbog toga je i Ivan IV. organizirao translaciju moći svetaca
Splitski salezijanci iz župe Marije pomoćnice kršćana na Kmanu odlučili su ove godine na poseban način obogatiti blagdan svetoga Dujma, zaštitnika grada Splita.
Tako će uženin samog blagdana, koji se slavi u ponedjeljak 7. svibnja, dva dana ranije, u subotu 5. svibnja, u kapelicu svetog Duje na Kmanu biti stavljena slika sv. Duje s dvojicom salonitanskih mučenika, sv. Arnirom i sv. Stašem (Anastazije).
– Mi tu sliku posjedujemo godinama, i držimo je i čuvamo u župnom uredu. No, ove godine, kada se slavi pedeset godina povratka salezijanaca u Split i Dalmaciju, odlučili smo sv. Duju vratiti u kapelicu, te tako ujedno dati lijep dar Splitu i našim vjernicima. U kapelici je prije našeg dolaska na Kman bila druga slika sv. Duje, ali nje odavno više nema. Sada će sveti Dujam ponovno doći u kapelicu, gdje mu je i mjesto – kaže don Anto Amidžić, župnik na Kmanu.
U kapelicu će biti, otkriva nam dalje don Anto, stavljena kopija slike, čiji vrijedni original, nepoznatog autora, datira iz otprilike 1850. godine. Original je nedavno po drugi put renoviran, a napravljena je za ovu prigodu i kopija. Prvi put sliku je oko 1935. godine renovirao poznati hrvatski slikar Slavko Kopač, koji je živio dugo u Francuskoj.
Treba podsjetiti i da, uz katedralu, na splitskom području ima još dva sakralna objekta posvećena svetome Dujmu. To je crkvica u Dujmovači te kapelica na Kmanu.
– Pitanje ostataka, to jest relikvija svetog Dujma, njihova konačnog mjesta i u vezi s time legendarnom premještaju svetačkih kostiju u Split iz Salone, poprilično je složeno – kazuje nam Bernard Dukić, profesor povijesti i engleskog iz Splita.
Dukić je diplomirao na Atici, a poviješću se i dalje bavi.
– Prema predaji, ljudi koji su nosili kosti mučenika i biskupa salonitanske crkve, svetog Dujma (Duje), u Split to jest Dioklecijanovu palaču iz razorene Salone, našli su shodnim odmoriti se na dva mjesta. Jedno od njih je mjesto pod nazivom Dujmovača, toponim koji jasno čuva neku uspomenu na sveca zaštitnika Splita. Drugo je mjesto na kojem je danas podignuta kapela posvećena istom svecu koja se nalazi na Kmanu – kazuje mladi povjesničar Bernard Dukić.
– Ono što je bitno za ovu priču jest prijenos Dujmovih ostataka, relikvija – objašnjava Dukić.
– Svi ovi salonitanski mučenici, martiri, prikazani su na jednom vrlo bitnom mozaiku u kapeli izgrađenoj pokraj lateranske krstionice i oratorija sv. Ivana Evanđelista u Rimu. Liber pontificalis, knjiga koja sadrži podatke o rimskim biskupima, papama, govori kako je papa Ivan IV. Dalmatinac (641. – 642.) poslao opata Martina u Dalmaciju i Istru da oslobodi zarobljenike koji su dopali u ruke poganima te otkupi svete relikvije tih mučenika. Nakon toga je posvetio crkvu u čast Venanciju, Anastaziju i Mavru te na mozaiku prikazao sve te spomenute svece – kazuje Bernard Dukić.
Pojašnjava zbog čega je ovaj prijenos svetačkih relikvija bio uopće potreban.
– Odgovor, naravno, glasi da je to zbog političko-društvenih previranja u ranom srednjem vijeku. Nakon pada Salone početkom sedmog stoljeća i pustošenja Avara i Slavena, kršćanske crkve u nekoć rimskim gradovima bile su izložene napadima kao i sami gradovi. Bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom djelu "O upravljanju Carstvom", u gl. 29., pripovijeda kako su se Slaveni sukobili s Romanima te osvojili Salonu. Ugroze su prijetile i drugim gradovima. Zbog toga je i Ivan IV. organizirao spomenutu translaciju moći svetaca – veli Dukić.
S druge pak strane, postoji tradicija o kojoj piše i Toma Arhiđakon u svom djelu "Historia Salonitana", kako je splitski biskup Ivan Ravenjanin, kojeg neki smještaju u osmo, neki u sedmo stoljeće, organizirao prijenos kostiju salonitanskih mučenika iz porušene Salone u palaču cara Dioklecijana, Spalatum, iz koje će se razviti Split, objašnjava prof. Bernard Dukić, te donosi malo poznate zanimljivosti.
– Pođemo li od pretpostavke da su Salonitanci ipak sačuvali svoje relikvije i prenijeli ih u palaču, u tada grad u nastajanju, onda treba uzeti u obzir i topografiju cijelog područja. Naime, područje današnjeg Splita je bilo ager (polje) Salonitanaca. Ono je po rimskom običaju pravilno podijeljeno. Ta katastarska podjela naziva se centurijacija i za opaziti je kako su linije podjele ponegdje ostale i u današnjem Splitu.
Linije između podijeljenih polja služile su i kao putevi, a neke današnje važne ulice Splita (Zrinsko-frankopanska i Poljička, primjerice) vode točno tim linijama. Jedna od tih linija prolazi i preko Kmana – pravilna crta koja od Salone vodi prema zapadu i Dioklecijanovoj palači. Moguće da je tuda vodio najkraći put. Dakle, može se zaključiti da postoji mogućnost da su prenositelji kostiju sv. Dujma prolazili ovom trasom na svom putu prema palači – zaključuje Bernard Dukić.
U čast ovih događaja, kapelica na Kmanu je podignuta 1889. godine. Ona je, objašnjava dalje župnik don Anto Amidžić, još od 1960. godine pod zaštitom Ministarstva kulture.
– Dakle, mi danas u njoj ne možemo ništa dirati jer je pod zaštitom Ministarstva kulture, iako sama zahtijeva unutrašnje renoviranje i zaštitu. U kapelicu ne možemo postaviti original s obzirom da je puna vlage i tu je i opasnost da je netko otuđi. Zato smo načinili kopiju, s kojom će sveti Duje biti vraćen u subotu 5. svibnja, za vrijeme večernje mise, u 19 sati. Bit će procesija iz crkve na Kmanu, niz Bjelovarsku, pa ćemo se spustiti stubama do kapelice, gdje će biti blagoslov slike – kazuje župnik don Anto.
Budući da se ne smije ništa raditi u kapelici, splitski salezijanci planiraju dogovoriti s Gradskim kotarom da se izvana stavi reflektor koji će noću obasjavati sliku svetog Duje. Dar gradu je uvod i u veliko slavlje koje će salezijanci u Splitu imati 26. i 27. svibnja, kada će grad po Marjanom pohoditi don Angel Fernandez Artime, vrhovni poglavar salezijanske družbe.
– Odmah nakon njegova dolaska 26. svibnja, don Angel će imati susret s mladima, jer vrhovni poglavar je don Boscov nasljednik. Za don Bosca znamo da je jedan od najvećih svetaca koji su se brinuli o odgoju mladeži, i jedan je od najvećih misionara. Nakon što su bili istjerani iz Splita 1964. godine, salezijanci su se vratili ovdje 1968. godine. Ove godine slavimo pedesetu obljetnicu našeg povratka u Dalmaciju. I zato ovdje dolazi don Angel Fernandez Artime. Upravo je ovih dana naš vrhovni poglavar u Alepu u Siriji. A sa Sirijom kršćani i danas imaju veliku povezanost. Pa sveti Duje, sveti Kuzma i Damjan bili su iz Sirije. I ovdje je Dalmacija bila pomorskim putem povezana sa Sirijom, i taj put je bio na početku kršćanstva puno razvijeniji nego danas – objašnjava don Anto.
– Damask je bio središte ondašnjega svijeta i sigurno je da su iz njega proizišli i mnogi sveci. Još danas ima mjesta, poput mjesta Malula, u kojem govore jezikom kojima je govorio Isus Krist, to je 60 kilometara od Damaska, u kojem kršćani još uvijek žive na način duhovnosti iz prvih kršćanskih vremena – kazuje kmanski župnik don Anto Amidžić.
Kršćanima u Siriji nikad nije bilo gore?
– Pa Sirija ima sve ljepote kao i Hrvatska, samo mi nemamo pustinje. Ali Sirija ima brežuljke, more, ima velike maslinike, oranice, vodu. Ona je bogata i starim samostanima, i, na kraju, još jedna poveznica između Sirije i Splita jest alepski bor, koji je na Marjanu.
Splitski salezijanci bave se i karitativnom djelatnošću.
– Potrebe ljudi danas su velike, a mi pomažemo koliko možemo. Nekad nam bude žao kad nekima ne možemo pomoći, ali nastojimo svim župljanima pomoći da ne oskudijevaju u onim osnovnim potrepštinama – kazuje nam don Anto.
Kmanski župnik za kraj ovog našeg susreta ima i poruku za mlade:
– Mladima mogu poručiti ono što im je uvijek govorio don Bosco: budite svjesni da ste ljubljena Božja stvorenja i da vjerujući u sebe vjerujete i u Boga, koji je u vas stavio talente.
– Prvi oratorij za odgoj mladeži je sam don Bosco osnovao u Valdopu. Tako i mi ovdje imamo prostor oratorija koji smo izgradili uz pomoć dobrih ljudi i Božje providnosti, i u kojem okupljamo sve one koji žele doći. Tu se mladi mogu baviti sportom, ovdje imaju besplatne repeticije iz različitih predmeta, dva benda, a imamo i stolnoteniski turnir – zaključuje don Anto Amidžić.
PIŠE JOŠKO DADIĆ (http://misija.slobodnadalmacija.hr)

Post je objavljen 27.04.2018. u 11:22 sati.