KADA ĆE ZAPOĆETI VRAĆANJE DUGA GLAVNICE ?
Financijska agencija FINA 24. travnja objavila je u svojim vijestima da je 31. ožujka 2018. u blokadi su bila 325 254 građana. " Od toga najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160 000. Dug građana iz osnova iznosio je 43,37 milijardi kuna, što je za 0,6 % više u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %. Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %)." - piše u vijesti FINE
POTREBNO JE ZAKONOM PROMIJENITI NAĆIN RADA STRANIH BANAKA !
Zabrinutost za blokirane građane pokazala je od početka 2018. i predsjednica RH Grabar Kitarović te je razgovarala s predstavnicima blokiranih. Predstavnici su bili na razgovoru i kod premijera RH Plenkovića i kod ministra pravosuđa Bošnjakovića jer on je nadležan i odgovoran za novi Ovršni zakon koji je u pripremi. No jesu li to prave adrese, na kojima se blokiranima može pomoći? Nisu! Zašto? Zato što dug dužnicima strukturiran tako da oni ne otplaćuju glavnicu duga, već se njihova otplata stalno pripisuje otplati kamate.
Tko u Hrvatskoj vlasnicima stranih banaka, a one su talijanske, njemačke, austrijske može reći odnosno zakonom ih obavezati da napokon poćnu rate otplate građana pisati u otplatu glavnice? Da li je to guverner HNB Vujčić, da li je to ministar financija dr. Marić, da li je to ministrica gospodarstva dr. Dalić?
Prema ovom što se događa u Hrvatskoj 325 tisuća blokiranih građana oplođuje gospodarstva zemalja iz kojih dolaze banke. Jer
bankre svoju dobit iznose iz Hrvatske, a u malom broju kreditiraju hrvatske gospodarstvenike.Pri tome odlučuju koje će segmente gospodarstva kreditirati, a koje ne. Sav novac države RH dolazi i odlazi preko računa stranih banaka. Dok strani bankari gledaju hrvatsku političku neodlučnost u tako krucijalnoj stvari kao što je riješavanje pitanja blokiranih, zadovoljno trljaju ruke. A hrvati su dužnici, ovršeni, pod pritiskom agencija za naplatu dugova, iseljavaju se iz Hrvatske...
Može li otplata dugova građana trajati zauvijek, cijelu generaciju i duže? Postoji li u RH snaga u ljudima koji dosadašnji naćin rad stranih banaka zakonom mogu promijeniti?
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 25.04.2018. u 08:02 sati.