NAKON USVAJANJA NA VIJEĆU
TRANSPOZICIJA U NACIONALNO ZAKONODAVSTVO SAMO 20 MJESCI
Prema informacijama Službe za tisak Europskog parlamenta europski zastupnici 17. travnja usvojili su nova pravila prema kojima bi države članice trebale razviti svoje dugoročne nacionalne strategije podrške obnovi javnih i privatnih zgrada, s ciljem smanjenja emisija u EU-u za 80-85 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. Ovi dugoročni ciljevi za obnovu postojećih zgrada omogućit će investicijsku sigurnost i nove financijske alate za građane i poduzeća. Nacionalne strategije osigurat će planove ka dekarbonizaciji nacionalnog stambenog fonda do 2050., sa specifičnim ključnim etapama za 2030. i 2040. godinu.
Infrastruktura za elektromobilnost
Prema novoj direktivi, u novim zgradama i onima koje očekuje značajno renoviranje uvest će se infrastruktura za elektromobilnost koja uključuje barem jednu stanicu za punjenje električnih vozila u zgradi s više od deset parkirnih mjesta.Usvojenim tekstom uvodi se pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije - alat koji mjeri koliko su nove zgrade fleksibilne prilagoditi se potrebama stanara, kako bi se smanjila potrošnja energije.Nove i postojeće zgrade u kojima se zamjenjuju toplinski generatori moraju imati automatizirane uređaje za regulaciju razine temperature, dok su pravila o inspekciji sustava grijanja i klimatizacije pooštrena.Direktivu treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljenja u Službenom listu EU-a, te stupa na snagu 20 dana nakon objave. Razdoblje transpozicije novih pravila o obnovi javnih i privatnih zgrada u nacionalno zakonodavstvo je 20 mjeseci.
Ažurirana direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada prvi je od osam zakonskih prijedloga paketa Clean Energy for All Europeans koji je pokrenut u studenom 2016.; usvojena je u EP-u u prvom čitanju.
Pogledati link https://ec.europa.eu/energy/en/news/commission-proposes-new-rules-consumer-centred-clean-energy-transition#
Evo što su rekli neki od hrvatskih eruroparlamentarnih zastupnika: „Hrvatski građani imali bi direktne koristi od usvajanja Direktive o energetskim svojstvima zgrada jer bi osim značajno smanjene emisije štetnih stakleničkih plinova iz postojećeg fonda stambenih zgrada, profitirali i od manjih troškova mjesečnih režija zbog znatno manje potrošnje energije,” rekla je Dubravka Šuica. Marijana Petir je naglasila „Gotovo 50 % konačne potrošnje energije u Uniji koristi se za grijanje i hlađenje, od čega 80 % u zgradama što čini udio od 36 % svih emisija CO2 u Uniji. Svjesni toga, ovom Direktivom u potpunosti želimo primijeniti načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, smanjiti potrošnju energije te osigurati učinkovitu uporabu obnovljivih izvora energije.“
„EU je predana razvoju održivog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava do 2050. godine. Postojeći fond zgrada odgovoran je za oko 36% svih emisija CO2 u EU, zbog čega je ključno da u energetskom smislu bude visokoučinkovit, te postignuta gotovo nulta potrošnja energije do 2050. Podupirem da zemlje članice u obnovi zgrada uklone azbest i druge štetne tvari zbog poboljšanja zdravstvenih uvjeta“ rekao je Tonino Picula.
„Udio potrošnje energije za grijanje i udio emisije ugljičnog dioksida je oko 40% ukupne potrošnje odnosno emisije. Zbog toga je jako važno povećati energetsku učinkovitost kuća i zgrada. Ambicioznu politiku koju je EU postavila treba maksimalno iskoristiti jer će se tako postići jeftinije grijanje i značajno doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova. Treba se također maksimalno angažirati na korištenju europskih fondova za energetsku učinkovitost, jer time se šalje jasna poruka investitorima," izjavio je Jozo Radoš.
Post je objavljen 18.04.2018. u 09:33 sati.