....spokoj i mir.
Zar je puno tražiti od života imati sigurnost i biti u miru?????
Uljuljuškam ovu svoju dušu i ranjeno srce, smirim misli u glavi, nabacim osmijeh. Krenem svojim malim stopalima činiti velike korake kroz život. Ne bojim se prepreka. Ne bojim se borbe. Ne bojim se teških situacija. Bojim se izdaje!!!!!
I kada pomislim da je sve u redu, da će biti u redu netko, negdje učini krivi korak.
Tada ponovo zaboli, tada misli vrludaju, tada nestane mir.
Trebam mir i trebam osjećaj pripadnosti da mogu disati punim plućima. Tada sam jedino ja ona prava Ja!
Život je lijep, život je božanstven..... Ne kradite mi osmijeh s lica!!!!!!
Post je objavljen 12.04.2018. u 23:10 sati.