NAJVAŽNIJU ULOGU IMA INSPEKCIJA RADA
Jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama glavni je cilj IPA 2012 Twinning projekta. Ime projekta je „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada“, a glavni korisnik je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH. Projekt se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke.
Projekt se sastoji od sljedećih komponenti:
1. Razvoj sveobuhvatne ciljane strategije koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore
2. Poboljšanje zakonodavnog okvira za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju
3. Suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno
4. Jačanje svijesti javnosti o negativnim učincima rada na crno
5. Jačanje administrativnih kapaciteta, metodologije rada i kontrolnih mehanizama
6. Inspekcija rada.
Oblici neprijavljenog rada odnosno rada na crno u RH su prema zakonskoj regulativi slijedeći:
1.obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku (ili mu prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu) te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;
2.rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na naravi vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos,prikrivanje radnog odnosa;
3.neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, npr. radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme 40 sati tjedno;
4.nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca), tj. rad istog u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranaca) samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica europske unije koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere.
5.neisplata povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo.
6.isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.
Štetnosti neprijavljenog rada:
• povreda prava na dostojanstven i plaćeni rad
• radniku se ne uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje što negativno utječe na visinu njegove mirovine
• neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plaćeni dopust, bolovanje, dnevni i tjedni odmori itd.)
• radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
• u slučaju otkaza radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
• brojna prava u svakodnevnom životu ovise o činjenici nalazi li se osoba u radnom odnosu ili ne (npr. ostvarivanje prava na kredit)
• nepoštena tržišna utakmica
U borbi protiv rada na crno najvažniju ulogu ima Inspektorat rada. Inspektorat rada obavlja ciljane inspekcijske nadzore, ali također postupa i na temelju zaprimljenih predstavki/prijava. Suzbijanje neprijavljenog rada jedan je od prioriteta u radu Inspektorata rada.
PRIJAVA RADA NA CRNO
U biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje piše: „Sve podneske koji se odnose na djelovanje inspektora rada možete dostaviti u elektroničkom obliku na e-mail adrese ili poštom na sljedeće adrese:
ZAGREB
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Središnji ured
Petračićeva 4
10 000 Zagreb
prijave.sredisnjiured@mrms.hr
tel. +3851 3696 486
Područni ured Zagreb
Prilaz Ivana Visine 1-3
10 000 Zagreb
prijave.puzagreb@mrms.hr
tel. +3851 6504 504 (radni odnosi)
tel. +3851 6504 505 (zaštita na radu)
fax. +3851 6504 523
RIJEKA
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Rijeka
Lošinjska 16
51 000 Rijeka
prijave.purijeka@mrms.hr
tel. +38551 356 113
SPLIT
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Split
Mike Tripala 6
prijave.pusplit@mrms.hr
tel. +38521 407 345
fax. +38521 407 357
OSIJEK
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Osijek
Šetalište kardinala Franje Šepera 1d
31 000 Osijek
prijave.puosijek@mrms.hr
tel. +38531 250 637
VARAŽDIN
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Varaždin
Ankice Opolski 2
42 000 Varaždin
prijave.puvarazdin@mrms.hr
tel. +38542 658 373
fax. +38542 658 398
Bjelovar
Gundulićeva 1/II
(043) 211 025
Karlovac
Trg M. Šufflaya 1
(047) 804 509
Sisak
I. K. Sakcinskog 24
(044) 525 555
Dubrovnik
Vukovarska 16
(020) 351 103
Šibenik
Stjepana Radića 30
(022) 331 323
Zadar
Ivana Mažuranića 28
(023) 309 847
Metković
Stjepana Radića 3
(020) 686 665
Požega
Županijska ulica 19
(034) 290 020
Slavonski Brod
Petra Krešimira IV, br. 1
(035) 415 910
Virovitica
Trg kralja Tomislava 3
(033) 730 005
Vukovar
204. Vukovarske brigade 63
(032) 422 739
Senj
Frankopanski trg 5
(053) 881 130
Pula
Bože Gumpca 36
(052) 824 125
Krapina
Frana Galovića 1 c
(049) 315 148
Koprivnica
Taraščice 2
(048) 221 848
Čakovec
Zrinsko-Frankopanska 9
(040) 391 970
Post je objavljen 04.03.2018. u 06:33 sati.