Marketing
DVA PRIMJERA KOMUNIKACIJE - Komunikacija
DVA PRIMJERA KOMUNIKACIJE
Jules i Jean
Bila jednom dva brata Jules i Jean. Obojica su bili poslovni ljudi. Jako su se dobro razumjeli i uz čašu vina rado su razmjenjivali svoja mišljenja. No ni jedan ni drugi nisu imali dobar odnos prema Bogu, a nisu bili ni bogobojažljivi – jer tko ne može Boga voljeti, trebao bi se barem vježbati u poniznosti prema Njegovoj svemoći. Nisu poštovali ni prirodu. Jeli su i meso i ribu. I to u velikim količinama. Drugim riječima: njihovo je prijateljstvo počivalo na vrlo nesigurnim nogama jer su njihove životne navike proizvodile veliko negativno polje snage koje ih je bilo kada moralo dosegnuti.
Dogodilo se da se Jules namjeravao oženiti. Kako je međutim morao poslovno otputovati, zamolio je brata Jeana da se pobrine oko pića za svečanost. Jules je otputovao i Jean se pobrinuo za piće. Tada je shvatio da mu njegov brat nije uopće ništa rekao o jelu. Kako da nabavi piće, kada ne zna kakva će se jela nuditi?
Tu je dilemu riješio na taj način da je sastavio kombinacije pića za najrazličitija jela. „Ako se pobrinem za najrazličitije mogućnosti. Jules može odabrati što najbolje odgovora njegovu jelovniku“ mislio je Jean.
Jules se vratio s puta, i prvo što je upitao brata bilo je da li je pripremio pića. I tu je došla do izražaja negativna karma koju su sebi obojica natovarili: jer nije moguće trajno prijateljstvo između dvoje ljudi koji jedu meso! Umjesto da kaže kako je sastavio kombinacije pića za najrazličitije vrste jelovnika i da Jules treba samo odabrati, Jean je na pitanje svoga brata odgovorio običnim „ne“ jer je mislio kako još nije mogao odrediti točnu kombinaciju koja dolazi u obzir.
Umjesto da mirno pita zašto Jean nije pripremio pića, Jules je podlegao agresivnim sklonostima koje je godinama sakupljao u sebi. Počeo je vikati na brata i obasuo ga svim mogućim optužbama.
Jeanom su vladale isto takve agresije, zbog čega bratu nije objasnio u čemu je stvar, nego je počeo isto tako glasno vikati na njega. Tako su njih dvojica stajala jedan naspram drugog kao dva lava koja se luđački bore za teritorij i dernjavom su pretvarali svoje prijateljstvo u prah i pepeo.
Taj nas primjer već na prvi pogled uči dvije presudne stvari: prvo, da krivi način življenja vodi do krivog ponašanja, odnosno da jedenje mesa prije ili poslije znači kraj svakog prijateljstva odnosno partnerstva – pa bilo to i u nekom od budućih života.
Kao drugo, možemo naučiti da je komunikacija alfa i omega svakog odnosa. Da je Jean objasnio što je pripremio i zašto je tako postupio, Jules bi smjesta shvatio njegovu argumentaciju i umjesto da bude ljut na njega, mogao bi mu biti samo zahvalan.
Gudbrand i Anima
Nasuprot ovom primjeru, majstor komunikacije je Gudbrand u bajci koju sam citirao ranije.
Umjesto da proda kravu i time dođe do nešto „sitniša“, kako je to dogovorio sa svojom ženom, on razmjenjuje jednu životinju za drugu toliko dugo dok na kraju nije došao kući bez novčića.
Ali Gudbrand svojoj ženi nije rekao: „Sav sam novac dao za jelo!“ već je svojim pričanje postigao da ona doživljava slijed njegovih odluka. Zbog toga se njegova žena može uživjeti, suosjećati, razumjeti ga. To je kapital to dvoje ljudi: oni komuniciraju na takav način da jedan neposredno sudjeluje u životu drugoga. Zato što Gudbrand svoju ženu uključuje u svoj život, ona ga poznaje. Zbog toga mu i vjeruje.
Žena se sa svoje strane postavlja tako da živi snagu pozitivnog sve do posljednje konzekvence. Svejedno kakve stvari dolazile, ona ih vidi kao dobro urađene, kao povoljne. Zbog takva njezina životnog stajališta sasvim je razumljivo da se muškarac može otvoriti i da se osjeća prihvaćenim i poduprtim. No ono presudno u toj priči jest u tome da oba bračna partner to ne samo što misle nego i kažu. Oni partneru jasno daju na znanje što misle i što žele. Zato što se komunikacija tako pozitivno, otvoreno, pošteno i dobronamjerno odvija, oni na kraju dolaze do onog što su u početku namjeravali. Jer susjed koji negativno razmišlja plaća račun. Zato što Gudbrand i njegova žena ostaju u pozitivitetu, u srdačnoj i otvorenoj komunikaciji, negativno im ne može ništa. Svaki od onih koji su s Gudbrandom mijenjali životinje, u osnovi ga je zakinuo. Ali on ostaje zadovoljan. On se osjeća uvijenim u ljubav, potporu, u animu svoje žene. Kako oboje bračnih partnera osjećaju, žive i ostvaruju jedinstvo koje ih spaja, na kraju sve dobro završava.
Preneseno na komunikaciju, to znači da nešto može ići bez obzira koliko krivo, ali ako je tvoja komunikacija takva da te onaj drugi ne samo može razumjeti i suosjećati nego se osjeća i uključenim, tada na kraju uvijek dolazi do pozitivnog ishoda jer taj oblik razgovora sasvim sigurno može oboma mnogo dati – u ovom slučaju novac za čitavu kravu, što je u ono vrijeme bilo jako mnogo.
Sai Baba govori O ODNOSIMA dio je serijala od pet knjiga (Sai Baba govori zapadu, Sai Baba govori o svijetu i Bogu, Sai Baba govori o psihoterapiji te Sai Baba govori o odgoju) . Prenositelj svih pet knjiga je Stephan v. Stepski Doliwa, a prevoditelj na hrvatski jezik, Vili Bayer.
Obzirom na suvremenost teme i nužnost pokretanja tako važnih promjena u vlastitim životima krenula sam sa objavljivanjem ove knjige, temu po temu, sa nadom da će Vas barem malo dotaći.
http://putpokazi.com/odvazno_nakladnistvo/sai_ljudske_vrijednosti/sai_baba_govori/sai_baba_govori.html
Post je objavljen 28.02.2018. u 11:10 sati.