gledam u čovjeka
poslanog od Boga
dah njegov da udišem
s njime čuda stvaram
njegovo srce
je srašteno do moga
kroz njegovu muškost
darove otvaram
gledam našu djecu
te sinove moje
što putem ljubavi
i putem naših tijela
stvorile su zvijezde
i spustile tu dolje
dadnuvši im čudesna
zemaljska odjela
snosim odgovornosti
k'o cijenu za radosti
i sa njima svima
budna mirna snivam
oni hrabro spuste glave
mom krilu, ko' u luku milosti
i sa njima, k'o obitelj
život živim i prebivam