MOŽE LI HRVATSKA VLADA POSTAVITI SVOJE ZAHTJEVE?
Može li se dobrim poslovnim planom za 2018. godinu nazvati odluka menadžmenta rafinerije INE da u Sisku prekine rad postrojenja FCC te da naftne poluproizvode prevozi u rafineriju nafte u Rijeci? A pritom će u rafineriji u Sisku 40 stručnih radnika ostati će bez posla.“ Na taj način osigurat će se bolja iskoristivost postrojenja za konverziju u obje rafinerije", navodi se u priopćenju iz INE od 19. siječnja. Pritom podsjećaju da je "Deloitteova analiza, kao i sve dosadašnje, pokazala kako je konverzija Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije". Samo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u tri godine? Premalo!
Zaposlenik u rafineriji u Sisku i županijski povjerenik Predrag Sekulić rekao je da je prekidanjem rada postrojenja FCC otvoren put prema neprijateljskom preuzimanju i zatvaranju rafinerije u Sisku od strane MOL-a Nakon što je bespovratno zatvorena Sisačka željezara – zbog malverzacija svih koji su je preprodavali i kupovali, zaposlenici rafinerije INE u Sisku boje se istog scenarija. Zbog pasivnosti Hrvatske Vlade to bi se moglo dogoditi. Hrvatska Vlada kako da ne osjeća potrebu da treba proaktivno komunicirati s MOL-om koji je strateški partner INE, u hrvatsku korist i korist hrvatske industrije nafte i plina.
INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina (tvrtke za istraživanje i proizvodnju nafte i plina) s rafinerijama u Rijeci i Sisku. INA je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna kompanija MOL i Republika Hrvatska, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i institucionalnih investitora.
Naime 2003. godine MOL mađarska kompanija za naftu i plin postaje Inin strateški partner. Danas Hrvatska ima 44,8% Ininih dionica, 6,1% dionica imaju privatni i institucionalni investitori, dok 49, 1% dionica ima mađarska kompanija MOL. To ipak znači da rafinerija INA nije u većinskom vlasništvu MOLa i da Hrvatska Vlada ima pravo i obvezu preuzeti inicijativu i tražiti objašnjenje za sve nelogične i negativne namjere Uprave INE. Ima li Hrvatska Vlada i ministar Čorić, koji se u izjavi od 20.1. priklonio postupcima iz priopćenja Uprave INE objašnjenje za namjere i događanja u INI ili je samo po političkoj dužnosti želio autoritativno djelovati kao da zna i razumije sve namjere Uprave INE?A koji ljudi uopće čine Upravu INE ?No činjenica je da su resursi „nafta i plin“ sinonimi za - „biti bogata zemlja“. U Hrvatskoj ti resursi su sinonimi za jad, muku i probleme. Nisu li djelatnici rafinerije u Sisku početkom 2017. izašli u javnost s informacijom da im nije isplaćeno nekoliko plaća? Nije li već i prije bilo informacija u javnosti o mogućnosti zatvaranja rafinerije u Sisku od strane MOL-a?
NAFTA RESURS BROJ JEDAN
Industrija nafte i plina je u svakoj zemlji resurs broj jedan. Imati na svom državnom teritoriju nalazišta nafte i plina znači doslovno da se priroda pobrinula da zemlja bude bogata. Barel nafte – 159,89 litara - na svjetskom tržištu, uvijek u dolarima, je imao visoku cijenu. Ali Hrvatska ima tu nesreću da ima generacije političara koji su bez sposobnosti organizacije i osjećaja pripadnosti i zato se ne znaju otvoreno i elokventno boriti za ono što je naciji od prirode poklonjeno. Mešetarenjem, željom za vlastitim bogaćenjem, prijevarom i neodlučnošću obezvrijeđen i marginaliziran je do sada bio resurs nafte i plina koji je hrvatski. Može li Hrvatska Vlada strateškom partneru MOLu o pitanju rafinerije u Sisku postaviti svoje prioritete i svoje zahtjeve?
Činjenica je da može – samo ako želi komunicirati. A dok Vlada ne traži komunikaciju i ne pokazuje inicijativu, strateški partneri INE piju viski u Budimpešti i nazdravljaju hrvatskoj neodlučnoj Vladi i planiraju na koje će sve načine obezvrijediti rafineriju INE u Sisku prije nego što Hrvatska država otkupi dionice INE od MOL-a i , kako je najavio premijer Plenković u prosincu 2016. i ponovo INU vrati u hrvatsko vlasništvo.
Margareta Zouhar Zec
INA upravlja regionalnom mrežom od 495 benzinskih postaja u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. INA je opredijeljena za poslovanje u skladu s održivim razvojem. Na dan 31.12.2016. INA Grupa imala je 10.861 zaposlenog. Izvor : web ina.
Post je objavljen 22.01.2018. u 01:35 sati.