Mameluci – vojnička kasta robova ratnika
Mameluci (od arapskoga mamluk rob, sužanj, ili možda onaj koji je posjedovan), isprva su to ratni zarobljenici, uglavnom turskoga ili kavkaskoga (najčešće čerkeskoga) podrijetla.
Egipatski i perzijski vladari rado su ih uključivali u svoje vojne postrojbe, posebice u osobnu zaštitu i gardu. S vremenom će mameluci u Egiptu steći golem utjecaj i 1250. svrgnuti dinastiju Ajubida, a sultanom proglasiti mameluka Ajbeka te otada mameluci vladaju Egiptom gotovo tri stoljeća.
Točnije, turski mameluci nazivani bahridi (arapski bahr što znači rijeka, jer su živjeli u vojarni koja se nalazila na otoku rijeke Nil nasuprot Kairu) zaslužni su za rušenje dinastije Ajubida.
Prodorom Mongola 1260. i zauzimanjem grada Alepa, padom Damaska, zauzećem Nablusa i prodorom prema Gazi Mongoli se opasno približavaju Kairu, a mameluci to baš ne gledaju sa simpatijama. Povratak mongolskog vođe Hulaga s glavninom vojske natrag prema Mongoliji dolazi do obrata kojeg mameluci vješto koriste i nanose poraz Mongolima blizu drevnog grada Megida.
Kasnije mameluci protjeruju i križare i ujedinjuju Siriju s Egiptom te stvaraju državu u kojoj vladaju gotovo 300 godina sve dok ih nije srušila dinastija Osmanlija. Bilo kako da bilo, ovi pretorijanci svojim su vojničkim kvalitetama zaslužili svoje mjesto u nizu 'prevrtljivih pretorijanaca kroz povijest'.
Post je objavljen 15.12.2017. u 21:26 sati.