Petak je jedini dan kada kupujemo Novi list, materi zbog tjednog teve pregleda. Meni je to prilika da svaki dan dok ručam ponešto pročitam. Danas mi tako u oko upade veliki naslov sa podnaslovom:
Biškup Hranjić:
Više baštine, a ne informatike
U tekstu se najprije navodi stav HBK (Hrvatska biskupska konferencija) prema Istambulskoj konvenciji pa kaže:
Stav HBK o toj konvenciji je poznat. Naime, HBK protivi se ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U rujnu je Vijeće HBK-a za život i obitelj pozvalo Hrvatski sabor, a posebo "zastupnike koji dijele katolički svjetonazor", da ne ratificira Istambulsku konvenciju, a u listopadu je HBK obavijestio javnost da se protivi ratifikaciji.
Dalje u tekstu navode se riječi zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića:
"To su pitanja koja duboko zadiru u osobne stavove, svjetonazorske i vrijednosne postavke hrvatskog društva u cjelini te kao vjernici i hrvatski državljani prema njima nismo i nesmijemo biti ravnodušni."
(Moje razmišljanje na tu temu: Šta će u zemlji koja se svakodnevno suočava sa obiteljskim nasiljem, sa ubijenim i masakriranim ženama, majkama i suprugama, sa djecom koja svakodnevno gledaju nasilje u obitelji Istambulska konvencija koja to priječi? Pa nismo valjda s Marsa pali da štitimo obitelji od nasilja, Bože sačuvaj.)
U nastavku teksta oglasi se i onaj gore spomenuti Hranjć zlatnim mislima:
"Želimo naglasiti da je za razvoj stvaralačkoga i kritičkoga razmišljanja od iznimne važnosti upoznati djecu s ostvarenjima ljudskoga uma i duha, osobito na području filozofije i umjetnosti, dodavši kako biskupi smatraju da preneglašeno isticanje "informatike i tehnologije kao jezgre kukurikuluma" neće puno pomoći u razvoju komunikacijskih vještina, niti u promicanju neovisnoga stvaralačkoga razmišljanja.
HBK poziva da se dužna pozornost posveti nastavnim upitnicima za predmete u kojima je snažno zastupljen identitetski (jezik sam pregrizao dok sam ovo napisao) značaj, a to su hrvatski jezik, povijest, zemljopis i vjeronauk (a naročito vjeronauk, moja opaska), a da obrazovna reforma neće biti uspješna ako se učeike ne upozna s bogatom hrvatskom baštinom, smatra Hranjić."
Šta reči na ovakve stavove HBK i Hranjića? Današnjim školarcima je nepotrebna informatika. Bitnija je filozofija i vjeronauk. U vremenu kojemu su temelji u informatici, crkva kaže kako je prenaglašeno isticanje informatike i tehnologije u školama. U vremenu kada privreda vrišti za stručnim kadrovima a Vlada donosi nove kvote za uvoz radne snage koje je kod nas sve manje, kada mladi trbuhom za kruhom odlaze hrpimice, škole bi više pažnje trebale posvetiti društvenim predmetima, među kojima je na visokom mjestu vjeronauk.
Šta se to sakriva ispod popovskih halja? Koje će još nebuloze iz njih ispasti?
Fotka nije fotomontaža. Snimio sam ispred crkve pored koje svakodnevno prolazim, a savršeno mi se uklopila u ovaj tekst.