Marketing
PROMOCIJA TLA
TLO JE , UZ ZRAK I VODU, GLAVNA SASTAVNICA OKOLIŠA
Povodom Svjetskogn dana tla 5. 12. prof.dr. Nikola Pernar sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Palači Matice hrvatske u Zagrebu održao je predavanje pod naslovom TLO ŠUMSKIH EKOSUSTVA OSOBITO U SVJETLU SUVREMENE ANTROPOGENIZACIJE OKOLIŠA.
Prof. dr. Ferdo Bašić predstavio je ukratko knjigu dr. Pernara, (stoji s lijeva) koja ima 719 stranica i 12 poglavlja.
Knjiga se zove „TLO, nastanak, značenje, gospodarenje.“
Tlo kao takvo dobilo je je i svoj Svjetski dan 5. prosinac koji se obilježava radi promocije tla koje je glavna sastavnica okoliša, uz zrak i vodu, bilo da je to tlo šumsko, pustinjsko, vinogradarsko, tlo oranice, tlo u povrtnjaku itd. Tlo je čimbenik na kome se odvija proizvodnja hrane. Površine plodnog tla na zemlji su ograničene. Tlo je ugroženo procesima degradacije zbog lošeg gospodarenja njima. Tlo je resurs svake države jer se na njemu proizvodi hrana, održava bioraznolikost. No tlo još uvijek nije zaštićeno ni definirano zakonom Europske unije. U skladu s tim ni Hrvatska nema svu potrebnu legislativu o tlu.
Politika za provedbu racionalnog i održivog gospodarenja i zaštite tla nije uspostavljena na način da bi bio donesen zakonski akt kojim se regulira zaštita i prikupljanje podataka o stanju tla. Sa sigurnošću se ne može zbog toga procijeniti gospodari li se sa tlima Hrvatske racionalno i na principima održivosti. Doneseni zakonski okviri djelomično reguliraju korištenje zemljišta, praćenje podataka i zaštitu tla iz perspektive poljoprivrednog te šumarskog proizvodnog resursa. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nadležno je za zaštitu tla kao sastavnice okoliša, a Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) i ostala legislativa iz područja industrije i otpada teži zaštiti tla i lokacije od onečišćenje. U zaštitu nije uključena problematika korištenja zemljišta, pa u RH ne postoje propisane granične vrijednosti onečišćujućih tvari u tlu s obzirom na način korištenja zemljišta, što je temelj za održivo gospodarenje i zaštitu tla i zemljišnih resursa.
Zrak i voda su vrlo dobro komunicirani u javnosti i zaštićeni legislativom, dok je tlo slabo zaštićena sastavnica okoliša u Europskoj uniji.
Procedura donošenja Okvirne Direktive o tlu (Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council establishing a framework for the protection of soil and amending Directive COM/2006/232) nije privedena kraju od strane Europskog vijeća ni nakon višegodišnjeg nastojanja. Tematskom strategijom za zaštitu tla (Thematic Strategy for Soil Protection, Communication COM/2006/231) iz 2006. godine Europska komisija je identificirala najznačajnije prijetnje tlu u Europi, a to je erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla, zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta, plavljenja i klizišta. Ali legislativa nije napisana. Istovremeno, EEA procjenjuje da se degradacija tla u Europi ubrzava i negativno utječe na zdravlje ljudi, prirodne ekosustave, klimatske promjene i ekonomiju.
Tlo je rastresita prirodno povjesna tvorevina nastala djelovanjem pedogenetskih činitelja tijekom procesa pedogeneze na rastresitom matičnom supstratu ili trošini čvrste matične stijene
Šumsko tlo razvija se pod utjecajem pedogenetskih čimbenika, a to je klima, vrijeme, matični supstrat, živi organizmi i sve u međusobnom procesu.
Prema riječima dr. Pernara antropogeni utjecaji na tlo šumskih ekosustava su 1. zbijanje tla 2.erozija 3. onečišćenje i to ulazi u interni utjecaj gospodarenja. U eksterne antropogene utjecaje spadaju 1. šumski požari 2.erozija 3. aeropolucija 4. onečišćenje iz prometa 5. promjena vodnog režima hidrotehničkim i infrastrukturnim zahvatima i klimatske promjene 6. prenamjena ( otvoreni kopovi mineralnih sirovina mi prometnice). Jamac očuvanja multifuncionalnih šumskih eko sustava, koja se u velikoj mjeri temelji na prirodnosti tla i njegovom potencijalu kompenzacije niza antropogenih degradacijskih procesa u okolišu je stručno i odgovorno gospodarenje šumskim ekosustavima i kopnenim ekosustavima u cjelini. (mzz)
Post je objavljen 06.12.2017. u 13:31 sati.