Pregled posta

BUDUĆNOST HRANE I POLJOPRIVREDE

OSTVARITI CILJEVE UTVRĐENE NA RAZINI EU!

Na stranici Europske Komisije – Poljoprivreda i ruralni razvoj objavljen je tekst od 29. studenog 2017. pod naslovom Budućnost hrane i poljoprivrede – Komunikacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020.u kome se komunicira o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020. godine. U tom su dokumentu, navedeni načini kojima će se osigurati da najstarija zajednička politika EU-a i u budućnosti ostane stabilna. Ideju komunikacije Europska komisija osmislila je iz konteksta savjetovanja koje je pokrenula 2. siječnja 2017. o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike, kako bi bolje uvidjela gdje bi se dosadašnja politika mogla pojednostaviti ili modernizirati.
Tijekom tromjesečnog savjetovanja Komisija je zaprimila više od 320 000 odgovora, većinom od fizičkih osoba. Savjetovanjem je utvrđeno je da većina ispitanika želi zadržati snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku na razini Europske unije, ali da bi trebala biti jednostavnija i fleksibilnija te više usmjerena na ključne izazove, a to su osiguranje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena.
Objavljujem izvorni tekst

Budućnost hrane i poljoprivrede – Komunikacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020.

Zašto je potrebna nova reforma?
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od najstarijih politika Europske unije. Njezini izvorni ciljevi – osiguranje opskrbe kvalitetnim i sigurnim prehrambenim proizvodima po pristupačnim cijenama, uz istovremeno podupiranje europskih poljoprivrednika – uspješno su ostvareni. Od 1962. provedene su brojne reforme ZPP-a te je upravo zbog svoje prilagodljivosti on i dalje relevantan. Svijet se brzo mijenja, a tako i izazovi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. Klimatske promjene, nestabilnost cijena, nesigurna politička i ekonomska situacija, sve veća važnost globalne trgovine: poljoprivrednici moraju iz dana u dan učiti kako funkcionirati u tim promjenjivim okolnostima, a na zakonodavcima je da ih pritom prate te srednjoročno i dugoročno osiguraju pravnu jasnoću i jednostavnost.
Zahvaljujući europskoj poljoprivrednoj politici EU je danas poljoprivredno-prehrambena velesila: EU je najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u svijetu, a njegova kulinarska baština i prehrambeni proizvodi te umijeće njegovih proizvođača uživaju jedinstven ugled. Ipak, ne smijemo se opustiti na račun dosadašnjeg uspjeha: iza njega se mogu kriti mnoge pojedinačne poteškoće.
ZPP mora predvoditi prelazak na održiviju poljoprivredu. Njime se mora pridonijeti jačanju otpornosti sektora na krize i poduprijeti dohodak i održivost poljoprivrednika. Pritom je potrebno u potpunosti iskoristiti digitalne inovacije kojima se olakšava svakodnevni rad poljoprivrednika i smanjuje birokracija i kojima bi se mogla potaknuti neophodna generacijska obnova sektora. S pomoću ZPP-a trebamo ojačati europska ruralna područja, koja su temelj naših europskih tradicija i modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Komunikacija koja je danas objavljena sadržava smjernice za ostvarenje tih ciljeva i uspješno suočavanje s novim izazovima. Njezin je pristup manje preskriptivan, odnosno temelji se na većoj supsidijarnosti na razini država članica, u cilju približavanja ZPP-a onima koji tu politiku provode u praksi.

Kako se može raspravljati o revidiranoj politici ako nije poznat ni proračun ni sljedeći višegodišnji financijski okvir?
Novac je sredstvo za postizanje cilja. U Komunikaciji se raspravlja o mogućnostima poboljšanja troškovne učinkovitosti ZPP-a. Sad je pravi trenutak za razmišljanje o našim ciljevima i o budućoj strukturi politike. Tako će se pokrenuti rasprava, ne dovodeći u pitanje prijedlog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji se očekuje u svibnju 2018.

Zašto se u Komunikaciji o nekim pitanjima ne govori podrobnije?
U Komunikaciji se upućuje na izazove i mogućnosti koji su pred nama, iznose smjernice i navode novi putevi koje možemo istražiti. Tijekom narednih mjeseci bit će potrebne dodatne rasprave i djelovanja kako bi se napredovalo prema ostvarenju navedenih smjernica te razradilo iznesene koncepte. Kao što se u Komunikaciji iznosi manje preskriptivan pristup te je veći naglasak na supsidijarnosti, tako Komisija želi nastaviti raspravu o praktičnim aspektima s brojnim dionicima te sa su zakonodavcima.

Koji su sljedeći koraci?
Tijekom narednih mjeseci, usporedno s radom na sljedećem VFO-u, nastavit će se rasprava i djelovanje u pogledu konkretnih ciljeva, strukture i oblika buduće politike. To će se ostvariti procjenom učinka, u kojoj će se razmotriti različite opcije na temelju elemenata prikupljenih od dionika i građana (npr. javno savjetovanje provedeno 2017., podaci prikupljeni u okviru programa REFIT, konferencija Cork 2.0, konferencija „ZPP – iznesite svoje mišljenjeî) te intenzivnijim prikupljanjem i obradom dokaza. Zakonodavni prijedlozi o budućem ZPP-u očekuju se prije ljeta 2018., nakon Komisijina prijedloga sljedećeg VFO-a u svibnju 2018.

Kako će budući ZPP biti jednostavniji za poljoprivrednike i uprave u državama članicama?
Tko želi mjeriti živicu zato što „Bruxelles tako kaže”? Zašto bi talijanski i finski poljoprivrednik trebali ispuniti iste okolišne zahtjeve iako djeluju u vrlo različitim uvjetima?
Budući ZPP imat će zajedničke ciljeve i skup mjera za ostvarenje tih ciljeva. Od tog zajedničkog skupa mjera države članice moći će, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, odabrati opcije kojima će ostvariti ciljeve utvrđene na razini EU-a.
Prelazak s pristupa jednakog za sve na pristup po mjeri znači da će se zahtjevi EU-a svesti na najmanju moguću mjeru. Države članice procijenit će stvarne potrebe na terenu i na tome temeljiti strateški plan ZPP-a, koji će se odobravati na razini EU-a. Cilj je uspostaviti povjerenje s našim ruralnim područjima, odnosno poljoprivrednicima.
Jačanjem savjetodavnih službi za poljoprivrednike i potpunim uvođenjem geoprostornog zahtjeva za potporu dodatno će se potaknuti pojednostavnjenje zahtjeva za potporu te provedbu mjera ulaganja.

Kako će taj novi pristup funkcionirati u praksi?
Unija bi trebala odrediti osnovne parametre politike na temelju ciljeva ZPP-a, poštujući obveze iz Ugovora o EU-u, ali i već dogovorene ciljeve, primjerice u području okoliša, klimatskih promjena (COP 21), te niz ciljeva povezanih s održivim razvojem.
Svaka država članica trebala bi utvrditi „strateški plan ZPP-a”, koji bi obuhvaćao intervencije iz prvog i drugog stupa. Tim bi se planom prilagodile intervencije u okviru ZPP-a kako bi se maksimalno povećao njihov doprinos ostvarenju ciljeva EU-a, uzimajući više u obzir lokalne uvjete i potrebe u odnosu na navedene ciljeve. Istovremeno bi države članice imale veću slobodu u izradi okvira usklađenosti i nadzora koji bi se primjenjivao na korisnike (uključujući kontrole i kazne).
Ti se strateški planovi ne bi pripremali izolirano već u okviru strukturiranog postupka, a Komisija bi bila nadležna za njihovo ocjenjivanje i odobravanje. Time bi se maksimalno povećao doprinos ZPP-a ostvarenju prioriteta i ciljeva EU-a te postizanju klimatskih i energetskih ciljeva država članica. Tako bi se povećala i dodana vrijednost EU-a i očuvala funkcionalnost poljoprivrednog unutarnjeg tržišta.
Premda bi države članice trebale preuzeti veću odgovornost, odnosno u većoj mjeri odgovarati za to kako ostvaruju dogovorene ciljeve, novim će se pristupom i dalje osiguravati jednaki uvjeti na tržištu, te će se zadržati zajednička priroda politike i njezina dva stupa.

Je li ovo prvi korak prema ponovnoj nacionalizaciji ZPP-a?
Dodana vrijednost EU-a nikada nije dovedena u pitanje i ZPP ostaje jedna od vodećih politika EU-a. Pragmatično je priznati da se ne može na svakoga primijeniti jednak pristup. Koje su lokalne okolnosti? Koje su konkretne okolnosti u kojima se nalazi poljoprivrednik? Riječ je o priznavanju različitosti poljoprivrednih, klimatskih, okolišnih, socioekonomskih uvjeta i potencijala za agronomsku proizvodnju država članica EU-a. Cilj je prihvatiti raznolikost, umjesto pokušavanja nametanja jedinstvenog modela.
U doprinosima prikupljenima internetskim javnim savjetovanjem provedenim na razini EU-a od veljače do svibnja 2017. snažno se podupire dodana vrijednost upravljanja poljoprivrednom politikom na europskoj razini jer se time osiguravaju jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu. Samo uz zajednički europski pristup poljoprivreda se može učinkovitije suočiti sa zajedničkim izazovima, primjerice zaštitom okoliša i izazovima klimatskih promjena. Često su se spominjale i potrebe za ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom u EU-u te za zajedničkim okvirom za dijeljenje najboljih praksi.
Iako će se konkretni detalji provedbe mjera određivati na nacionalnoj/regionalnoj razini, EU će osigurati dobro definiran regulatorni i proračunski okvir kako bi se osiguralo da se naši zajednički ciljevi ostvaruju zajedničkim instrumentima, u skladu s Ugovorima EU-a, te kako bi se ispunile međunarodne obveze EU-a u području klime i održivog razvoja.

Kako je ZPP relevantan za okoliš?
Poljoprivredne površine zauzimaju gotovo polovinu kopnene površine EU-a te je u tom smislu poljoprivreda blisko povezana s okolišem. S jedne strane, ona ovisi o raznim prirodnim resursima, npr. tlu, vodi, zraku i biološkoj raznolikosti, te je pod snažnim utjecajem klime. S druge strane, poljoprivreda oblikuje okoliš – ne samo uporabom prirodnih resursa već i stvaranjem i održavanjem krajolika koji su odraz naše europske raznolikosti te služe kao neophodna staništa za divlje vrste.
Ključna je uloga ZPP-a u osiguranju što je moguće uzajamno korisnijeg odnosa između poljoprivrede te okoliša i klime. ZPP ponekad djeluje i kao potpora nepoljoprivrednim poduzećima koja imaju sjedište u ruralnim područjima i mogu utjecati na okoliš, primjerice u sektoru šumarstva i drugim sektorima biogospodarstva.
Budućim ZPP-om treba se potaknuti i poduprijeti klimatski osviještena poljoprivreda, odnosno njegovi prioriteti i mjere trebaju se temeljiti na održivosti.

Kako će budući ZPP podupirati poljoprivrednike pri zaštiti okoliša?
Na osnovnoj razini, poljoprivrednici koji primaju potporu dohotku u okviru ZPP-a morat će primjenjivati razne prakse koje su povoljne za okoliš i klimu. Države članice odlučit će o detaljima tih praksi u skladu s potrebom ostvarenja ciljeva na razini EU-a, ali i uzimajući u obzir nacionalne, regionalne i lokalne okolnosti. Sustav će zadržati dobre strane postojećeg ZPP-a, ali će uključivati manje propisa EU-a te će oni biti jednostavniji.
Ekološki prihvatljivo djelovanje koje nadilazi tu osnovnu razinu dobre prakse podupirat će se u okviru dobrovoljnih programa za poljoprivrednike, na relativno osnovnoj razini, te naprednijih programa, na višim razinama. I tom će slučaju države članice biti odgovorne za izradu programa, kojima će se ciljevi EU-a prenijeti u nacionalni, regionalni i lokalni kontekst.
Osim toga, ZPP će stavljati snažan naglasak na iskorištavanje potencijala za istraživanja, inovacije, obuku i primjenu savjeta u svrhu poboljšanja zaštite okoliša i klime, uključujući učinkovitijom uporabom resursa.

Ako se obveze u području okoliša povjere državama članicama, kako će se osigurati jednakost uvjeta među poljoprivrednicima? Hoće li to dovesti do 28 različitih sustava?
Današnja Komunikacija označuje važnu promjenu u provedbi ZPP-a. Komisija će pri pregledu nacionalnih/regionalnih planova poštovati obvezu supsidijarnosti i smanjenja složenosti, ali i osigurati da odabir ne bude očito pogrešan ili neprikladan za ostvarenje ciljeva uspješnosti i osnovnih zahtjeva EU-a. Komisija će ocjenjivati i odobravati nacionalne/regionalne strateške planove u svrhu ostvarenja maksimalnog doprinosa ZPP-a prioritetima i ciljevima EU-a i ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva država članica. To je važno kako bi se zadržao zajednički pristup ostvarivanju okolišnih i klimatskih ciljeva u svim državama članicama. U tom su kontekstu ambiciozniji ciljevi jedina opcija.
Komisija će zadržati svoje ključne uloge čuvarice Ugovorâ i institucije koja je u konačnici odgovorna za upravljanje proračunom EU-a te će u okviru postupka pregleda nacionalnih/regionalnih planova paziti da se izbjegne prekomjerna regulacija.

Ostaju li na snazi dva stupa (izravna plaćanja/tržišne mjere i ruralni razvoj)?
Ta su dva stupa dva komplementarna aspekta ZPP-a i trebaju ostati na snazi. Struktura ZPP-a temelji se na dvije osnovne vrste intervencija. U okviru prvog stupa poljoprivrednici dobivaju potporu na godišnjoj osnovi u obliku izravnih plaćanja i tržišnih mjera, za što moraju ispunjavati osnovna pravila i okolišne ciljeve. Drugi je stup višegodišnji i fleksibilan instrument ulaganja, prilagođeniji lokalnim okolnostima svake države članice, te mu je svrha posebno poduprijeti dugoročne projekte.

Kako možemo osigurati da će budući ZPP biti pravedniji te da će mala i srednja poljoprivredna gospodarstva dobiti potporu koja im je potrebna?
U prvoj godini provedbe zadnje reforme ZPP-a, 2015., 20 % poljoprivrednika primilo je otprilike 80 % izravnih plaćanja. To u javnosti izaziva rasprave potaknute razumljivom zabrinutosti u pogledu ekonomske učinkovitosti i socijalne pravednosti.
To je zapravo odraz koncentracije vlasništva nad zemljom i same prirode potpore, koja se u velikoj mjeri temelji na površini. Nadalje, više od polovine korisnika vrlo su mala poljoprivredna gospodarstva, a većinu plaćanja (72 % u 2015.) primila su srednja profesionalna (obiteljska) poljoprivredna gospodarstva (od 5 do 250 hektara), koja upravljaju najvećim dijelom poljoprivrednog zemljišta u EU-u (71 %), pa su stoga najodgovornija za isporuku javnih dobara i za zaštitu okoliša.
Ipak, Komisija će predano razmotriti načine za još učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja i osiguranje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika u cijelom EU-u, na što se poziva u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a. Potrebno je dodatno razmotriti sljedeći otvoreni popis mogućnosti:
• određivanje obveznih gornjih granica za plaćanja, uzimajući u obzir radnu snagu kako bi se izbjegli negativni učinci na radna mjesta,
• mogućnost uvođenja degresivnih plaćanja, kao načina smanjenja potpore za veća poljoprivredna gospodarstva,
• veći naglasak na preraspodijeljeno plaćanje radi usmjerenijeg pružanja potpore, npr. srednjim poljoprivrednim gospodarstvima,
• osiguranje potpore pravim poljoprivrednicima, s naglaskom na one koji se aktivno bave poljoprivredom kako bi zaradili za život.

Hoće li se jednako postupati sa svim poljoprivrednicima u EU-u?
Istodobno s osiguranjem potpore pravim poljoprivrednicima, s naglaskom na one koji se aktivno bave poljoprivredom kako bi zaradili za život, ZPP mora slijediti načela „jednakosti među svim članicama, velikim ili malim, istočnim ili zapadnim, sjevernim ili južnim”, na koja je podsjetio predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije 2017.
U tom bi se smislu s pomoću ZPP-a trebale smanjiti razlike među državama članicama u pogledu potpore koja se osigurava u okviru te politike. Iako treba uzeti u obzir velike razlike među relativnim cijenama rada i zemljišta te različite agronomske potencijale u EU-u, svi poljoprivrednici u EU-u suočavaju se sa sličnim izazovima u pogledu nestabilnosti tržišta te u pogledu okoliša i klime.
Koja je uloga ZPP-a u poticanju napretka ruralnih područja?

ZPP nema učinak samo na poljoprivredni sektor, već pridonosi i osnaživanju lokalnih ruralnih gospodarstava i povećanju blagostanja u ruralnim područjima. Fondovima za ruralni razvoj može se, primjerice, poduprijeti otvaranje obrta. Nove mogućnosti zapošljavanja i povećanje potencijala rasta u ruralnim područjima mogu proizići iz potpore novim vrijednosnim lancima, kao što su čista energija, biogospodarstvo u nastajanju, kružno gospodarstvo i ekoturizam, ulaganja u infrastrukturu, prirodni i ljudski kapital, uključujući strukovno osposobljavanje, programe za razvijanje novih vještina, kvalitetno obrazovanje i povezivost. Novim konceptom „pametnih sela” zajednicama će se pomoći riješiti pitanje neprikladne infrastrukture i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja.

Kako Komisija može potaknuti mlade poljoprivrednike na pokretanje poljoprivrednog poslovanja te potaknuti generacijsku obnovu u poljoprivrednom sektoru?
Generacijska obnova trebala bi biti prioritet u novom okviru politike, ali države članice same mogu najbolje potaknuti generacijsku obnovu izvršenjem svojih ovlasti u području zemljišnih propisa, oporezivanja, nasljednog prava ili prostornog planiranja. U skladu sa ZPP-om države članice trebale bi imati fleksibilnost za izradu prilagođenih programa koji odražavaju posebne potrebe njihovih mladih poljoprivrednika.
Strateški planovi ZPP-a mogli bi uključivati potporu za razvoj vještina, znanje, inovacije, razvoj poslovanja i poticanje ulaganja. Osim toga, ZPP-om bi se trebalo pridonijeti i smanjenju rizika u prvim godinama nakon pokretanja poljoprivrednog poslovanja tako što bi se na razini EU-a uspostavio sustav potpore za prvo pokretanje takvog poslovanja. Potrebno je olakšati pristup financijskim instrumentima za potporu ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva i obrtni kapital te bi ih trebalo više prilagoditi ulagačkim potrebama i većim profilima rizičnosti novih sudionika na tržištu. Potporu novoj generaciji poljoprivrednika trebalo bi kombinirati s prikladnim poticajima za lakši odlazak starije generacije i prijenos znanja među generacijama te lakši prijenos vlasništva nad zemljom i lakše planiranje nasljeđivanja.

Zašto bi se u okviru ZPP-a trebale poticati inovacije?
Poljoprivreda i naša ruralna područja suočavaju se s nizom problema za koje je potrebno pronaći nova rješenja. Potrebni su nam bolji savjeti i više inovativnosti. Potrebno je uključivanje javnog sektora u istraživanja i inovacije kako bi se ruralna područja kojima su potrebne digitalne inovacije i bolja povezivost povezala s pružateljima usluga novih tehnologija.
Primjerice, s pomoću senzora moglo bi se ranije otkriti i spriječiti loše zdravstveno stanje životinja te tako smanjiti potreba za liječenjem. Pristup informacijama o intenzitetu sunčeve svjetlosti, vlažnosti tla, tržištima, upravljanju stadom itd. u stvarnom vremenu omogućuje poljoprivrednicima da bolje i brže donesu odluke.
Logično je surađivati u području istraživanja i inovacija na razini EU-a. Učeći jedni od drugih u različitim dijelovima EU-a steći ćemo veće znanje i brže usvajati inovacije.

Kakvu vrstu potpore u okviru budućeg ZPP-a mogu očekivati poljoprivrednici koji se suočavanju s nestabilnosti i krizom na tržištu?
Bilo da je riječ o sanitarnoj ili fitosanitarnoj krizi, događajima povezanima s klimatskim promjenama ili nestabilnosti tržišta, poljoprivrednici se suočavaju s velikim rizicima i pritiskom na dohodak. Komisija je dosad uvijek podupirala poljoprivrednike te će to i dalje činiti, kako je vidljivo iz zadnja dva paketa solidarnosti, od kojih svaki ima vrijednost od 500 milijuna EUR. Međutim, sve veća učestalost rizika zahtijeva sustavniji pristup.
Poljoprivrednom sektoru potreban je prikladan okvir za upravljanje rizicima, kojim će se potpora na razini EU-a kombinirati s nacionalnim instrumentima država članica i instrumentima privatnog sektora.
Primjerice, očekuje se da će mogućnost uspostave sektorskog instrumenta za stabilizaciju dohotka s nižim pragom za odobrenje nadoknade za gubitke učiniti taj okvir privlačnijim za poljoprivrednike i uprave. Istovremeno je potrebno pažljivo procijeniti je li potrebno uvođenje novih instrumenata ili vrsta potpore. U tom bi kontekstu trebalo poticati suradnju među poljoprivrednicima i u cijelom prehrambenom lancu, uključujući podjelu rizika i integrirane usluge.

Kako će funkcionirati platforma EU-a za upravljanje rizicima?
Ograničena svijest poljoprivrednika i drugih dionika o raspoloživim instrumentima te njihovo relativno neiskustvo u primjeni tih instrumenata bile su jedne od glavnih prepreka iskorištavanju instrumenata za upravljanje rizicima tijekom zadnje dvije godine.
Platforma EU-a za upravljanje rizicima bit će platforma na kojoj će svi uključeni dionici, od poljoprivrednika i tijela javne vlasti do istraživačkih instituta i dionika iz privatnog sektora (npr. osiguravajuća društva) razmjenjivati znanja i najbolje prakse.
Komisija će po potrebi djelovati kao posrednik te će uspostaviti platformu na posebnom web-mjestu.
U okviru platforme organizirat će se stručne skupine, radni odbori, seminari i događanja u vezi s posebnim temama u području upravljanja rizicima, npr. obračunom gubitaka uporabom sustava na temelju indeksa. Nadalje, platforma će nuditi mogućnost okupljanja informacija o privatnim ili javnim inicijativama u području upravljanja rizicima na lokalnoj razini i informacija o relevantnom djelovanju u drugim područjima politike, npr. prilagodbe klimatskim promjenama, agrometeorologije itd.

Zašto bi se u okviru ZPP-a trebala poticati ulaganja i kako se financijskim instrumentima mogu poduprijeti poljoprivrednici?
Fleksibilan instrument ulaganja u okviru ZPP-a ključan je za podupiranje konkurentnosti, inovacija, prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja te, konačno, održivosti poljoprivrede i ruralnih područja. Modernizacija poljoprivrednog gospodarstva, uvođenje novih tehnologija ili obnova sustava navodnjavanja mjere su za koje je potrebno veliko početno financiranje, odnosno znatan financijski napor za koji se ne može očekivati da će ga poljoprivrednici sami moći uložiti. Javna sredstva koja se mogu upotrijebiti kao bespovratna sredstva nisu dostatna za pokrivanje sve većih potreba za ulaganjima u poljoprivrednom sektoru. Prema približnim procjenama tržišni jaz u financiranju u poljoprivredi iznosi između 1,6 i 4,1 milijarde EUR kad je riječ o kratkoročnim zajmovima te između 5,5 i 14,8 milijardi EUR u slučaju dugoročnih zajmova.
Financijskim instrumentima, primjerice zajmovima, jamstvima i fondovima privatnog kapitala, može se olakšati pristup financiranju onim poljoprivrednicima (npr. mali vlasnici, novi sudionici na tržištu itd.) ili poljoprivredno-prehrambenim proizvođačima koji imaju poteškoća pri prikupljanju potrebnih sredstava za pokretanje poslovanja ili njegovo razvijanje. Objedinjavanjem sredstava EU-a i privatnih sredstava ti će instrumenti imati multiplikacijski učinak, tj. njima će se povećati obujam ulaganja (učinak poluge).

Post je objavljen 05.12.2017. u 13:19 sati.