Nasa veza je pocela tako spontano, tako cudno ma za ne povjerovati...Nisam znala da cu nekoga toliko voljeti da sam mu spremna sve dati... Mada i nemam vise sta da mu dam... Dala sam mu sebe, a kad kazem sebe mislim na sebe bukvalno... Ima me cijelu od glave pa do pete...Eh ovako ja jednostavno od ovog tenutka kontam nesto... Pa hej jos uvijek smo zajedno ubio me Bog ako on i ja nismo srodne duse bgm... On i sam zna sta sve radim da bih ga zadrzala ali opet imam taj neki strah da cu ga izgubiti. Ne zelim jednostavno ne zelim da idem dalje bez njega jer u njemu sam pronasla sto nisam ni u jednom do sad ni jedan do sad me nije izludjivao a u jedno i volio na takav nacin...Tek sad sam shvatila koliko mi znaci i sta sam sve spremna za njega uraditi... Ni zbog jednog momka do sad se nisam mijenjala ali za njega sve, njega ni za sta... Ja sam rekla zauvijek i moje zauvijek ce trajati sve dok ne umrem jer u buducnosti vidim njega pored sebe igramo se sa malim sinom i malom kcerkicom vec sam mu rekla zelim princa i princezu... Princa zelim da bi on mogao stiti nasu malu princezu... Jednostavno zivim za taj dan kad cu u narucje uzeti nasa dva mala andjela koja ce nas za citav zivot vezati ne znam stvarno vise nacin na koji cu mu dokazati da nisam ni kao ostale... I iskreno ja njega da ne volim ne bih se ovoliko trudila oko nase veze jer takva sam kakva sam po tom pitanju... Ne znam zanima li vas ali znaci eto... Znate li sta znaci 4 godine biti zaljubljen u nekoga a nemati ga i onda se pojavi princ koji te izvuce iz tog svijeta prije njega su samo bile zamjena za jednog debila a on, on mi je sve, on me uveo u taj hajmo reci svijet odraslih on mi je pokazao da poslije svake svadje dodje sunce a moje sunce je ono njegovo volim te... Fakat ga volim i ne zelim da se vise svadjamo ne zelim vise nikada da pomisli na drugu, a ja necu na tugu...
Post je objavljen 16.11.2017. u 00:58 sati.