31.10.2017.
30. listopada 2017.
17:24
©ALPE-DUNAV-JADRAN SLAVONIJA
7.453 GODINA © SVE-SLAVSKIH KRONIKA
©Zagreb, 31.10.2017. 45. SEDMICA
LATINSKI VATIKAN SMATRA © SAVSKO-PRIMORSKU BANOVINU SLAVONIJU ( "CRO/HR"?) KOLONIJOM?
Mada je fašistički Vatikan i 1995. doživio poraz, teroristi, radikali, ekstremisti poraženog Vatikana, osuđenog zločinca Stepinca, a već sada za teroristički Zapad "mučenika-blaženika", misle proglasiti "svecem" na njihovom "blagdanu svetih"?
Parolin je došao u Zagreb bez straha da bi mu moglo i trebalo biti suđeno zato što propovijeda poniznost, podaništvo-robovlasničke odnose, običaje suprotne običajima ©Istoka.
LATINI OTIMAJU LJUDE © ISTOKA
Mada prebogati, Latini posvuda drže jedan broj ljudi u vječnom siromaštvu, i od njih stvaraju beskućnike i prosjake - drske i bezobrazne ulične propovjednike kulta Krista-ulične popove koji "krste" sve redom, što bi moralo biti najstrože zabranjeno na ©Istoku, jer je u 20. stoljeću od Zapadnih križara i njihovih pomagača stradalo od 1941.-1945. milion i sedamsto tisuća sekularnih Slavonki i Slavonaca i naših sekularnih istomišljenika, a od tog broja, najveći dio u Dunavskoj banovini, Bačkoj, Banatu i Baranji (Vojvodina?), te 200.000 od 1991.-1995., a od tog broja najveći dio u Vrbaskoj i Drinskoj banovini Alpe-Dunav-Jadran NR Slavonije ( * "BiH"?):
"SUSRET KARDINALA PAROLINA S ČLANOVIMA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE"
HBK kardinal Puljić Parolin Sveta Stolica
30.10.2017. 17:42
Izvor: Hina
"ZAGREB, 30. listopada 2017. (Hina) - Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin susreo se u ponedjeljak s članovima Hrvatske biskupske konferencije (HBK), a njegov domaćin predsjednik HBK mons. Želimir Puljić zaželio je da njegov posjet Zagrebu "donese obilan rod i bude vidljivi znak uzajamnoga poštovanja, s plodnim razgovorom na korist mjesnih crkava, stanovnikâ Hrvatske i svake pojedine osobe"."
VODSTVO DOMOVINSKE I ISELJENE HRVATSKE MANJINE USTUPILO "AGROKORU" ZA 1 KN I "BELJE" I "LEDO" I "ZVIJEZDU" … - 80 PODUZEĆA, a sada namjerava ono što nije ni "Agrokorovo" vlasništvo niti vlasništvo vodstva domovinske i iseljene Hrvatske manjine "prodati" i taj "višak zarade podijeliti s Zapadom, na ime lažnog duga.
"IZVANREDNA UPRAVA AGROKORA ZADRŽAT ĆE TVRTKE U POLJOPRIVREDI, PREHRANI I MALOPRODAJI, A OSTALO PRODATI"
Hrt.hr 30. 10. 2017.
OSVRT:
"KORPORACIJSKI, A NE MEĐUDRŽAVNI SPOR", rečeno je u Moskvi jasno i glasno delegaciji Grabar Kitarović Kolinde, a to znači da će Moskva kazniti sve one koji su se ogrezli o kriminal, pomažući Zapadu.
Crvena armija ne samo što štiti (i) © NR Slavoniju ( "HR"?) od nuklearnih udara Zapada, već i brine i o njenom poslovanju, te kažnjava one koji ne posluju racionalno, koji, na primjer, prepuštaju poduzeća Zapadnim "strateškim partnerima" i / ili podižu kredite s lihvarskim kamatama …, i time upropaštavaju poduzeća i privredu NR Slavije ( *"ZND"?) i NR Slavonije ( "HR"?).
O PROVIZIJAMA ZAPADU …
"Ekskluzivno: Fižulić prvi donosi cijeli sporni ugovor s Agrokorom i preludij kako ga čitati
Telegramov analitičar o kontekstu Ugovora, čiji su dijelovi procurili krajem prošlog tjedna"
Piše: Goranko Fižulić
Bilo bi zgodno da Ante Ramljak upozna javnost s iznosom provizija koje su ugovorene u Fee Letteru, a sastoje se od Commitment Fee, Agency Fee i Security Agency Fee. Bez tih podataka nije moguće procijeniti stvarnu cijenu zaduženja.
Bolje da to saznamo od njega nego od VTB-a, koji je isto morao plasirati sredstva Agrokoru prihvaćajući ugovorene provizije za usluge pružene samoprijegornim radom KHCM-a i Madison Pacific Trusta. Valjda ne treba posebno naglasiti da je sve navedene provizije platio Agrokor."
"Tjedan dana prije uhićenja bivših članova Uprave i Nadzornog odbora Agrokora, zaprimio sam paket, koji je, između ostalog, sadržavao djelomični spis Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem St-1138/17-1215. Radi se o sporu koji je pokrenula Sberbanka protiv Agrokora i izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, zbog sklapanja Ugovora o najstarijem zajmu, odnosno roll-up financiranja starih dugova i novog kreditnog zaduženja. Dokumentacija je sadržavala i najspornije odredbe Ugovora, koji sam još u lipnju nazvao sudbonosnom i nepopravljivom pogreškom izvanredne uprave Agrokora.
Tada naravno nisam imao ni englesku ni hrvatsku kopiju Ugovora, pa nisam ni mogao znati detalje koji danas opravdano sablažnjavaju dobar dio javnosti.
Sve je počelo kada je potpredsjednica Vlade Martina Dalić još 8. travnja ove godine u razgovoru za Jutarnji list ustvrdila da se „dobavljači, posebno mali i srednji, uopće […], ne bi trebali pojaviti kao vjerovnici u procesu izvanredne uprave, jer će biti isplaćeni u cijelosti.“
RAZORNA KRITIKA NAJVEĆEG AUTORITETA ZA INSOLVENCIJSKO PRAVO
Znači, dva dana prije nego je Ante Ramljak preuzeo upravljanje Agrokorom, javno je predstavljen jedan od ciljeva njegovog rada, koji je u suprotnosti s temeljnim načelom ravnopravnog tretmana vjerovnika u stečajnim postupcima par conditio creditorum, kako je to tada u svojoj razornoj kritici samog Zakona lijepo objasnila Jasnica Garašić, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i vodeći domaći autoritet za insolvencijsko pravo. Budući da Agrokor nije mogao iz vlastitog novčanog tijeka plaćati stare tražbine, izvanredna uprava trebala se dodatno zadužiti, kako bi ostvarila obećanje ministrice Dalić.
Ugovor o klupskom kreditu u ukupnom iznosu od 80 milijuna eura, potpisan je 13. travnja ove godine između Agrokora d.d. i četiri domaće banke.
Zagrebačka banka sudjelovala je s iznosom od 40 milijuna eura, Erste s 20 milijuna eura, a PBZ i Raiffeisen svaki s 10 milijuna eura.
Ovom kreditu, s prednošću namirenja, trebale su se pridružiti Sberbanka i VTB, s ukupnim iznosom od 70 milijuna eura, ali to se na kraju ipak nije ostvarilo. Sberbanka je postavila uvjet da se kao tražbina s pravom prednosti namirenja prizna i njen zadnji kredit od 100 milijuna eura iz veljače ove godine.
Najveća ruska banka tako je prva ponudila model roll-up kreditiranja, po kojem Agrokor dobiva nova sredstva pod uvjetom da dio starih tražbina bude otplaćen ili za ista dobiva status prvenstva naplate.
Izvanredna uprava tada je otklonila tu ponudu kao neprovedivu, jer je protivna Zakonu o postupku izvanredne uprave. Od dobivenih 80 milijuna eura kredita, 50 milijuna iskorišteno je za plaćanje starih tražbina dobavljača.
Dva mjeseca kasnije, po tumačenju iste izvanredne uprave, roll-up model postaje zakonit.
IZVANREDNA UPRAVA SE ZADUŽILA ZA NEPOTREBAN IZNOS
Iako je u tom razdoblju više puta javno ponovila kako joj za redovno poslovanje i pokrivanje tekućih troškova nedostaje 200 do 250 milijuna eura, izvanredna uprava na kraju se zadužila za 1,06 milijardi eura, od čega se 480 milijuna eura odnosi na refinanciranje starih tražbina kreditora.
Za plaćanje starih potraživanja dobavljača, određeno je 150 milijuna eura ili gotovo trećina novog raspoloživog kredita.
Kako do danas, prema izvješću o novčanom tijeku od 16. listopada, nije povučeno 128 milijuna eura ugovorenog iznosa, očito je prvotni izračun o nedostatnim financijskim sredstvima za redovno poslovanje bio točan.
Zbog čega se izvanredna uprava zadužila za iznos koji joj nije bio potreban, za namjenu koja je protivna Zakonu, po modelu koji je sama na početku smatrala nezakonitim, pitao sam još u rujnu. Prema zapisniku s prve sjednice privremenog vjerovničkog vijeća održane 13. travnja 2017., odvjetnik Tin Dolički bio je ovlašten zastupati američki fond Knighthead Capital Management (KHCM), koji je bio imenovan za člana vijeća kao predstavnik vlasnika obveznica.
Kako je navedeni fond za posao vezan uz Agrokor angažirao londonsku odvjetničku firmu Hogan Lovells International, a njihov je službeni partner u Hrvatskoj odvjetničko društvo Bogdanović, Dolički & Partneri, takva odluka bila je više nego očekivana.
U to vrijeme Ante Ramljak angažirao je odvjetničko društvo Šavorić & Partneri, pa je čak otvorio i email adresu izvanrednauprava@savoric.com, na koju su vjerovnici, prema obavijesti Trgovačkog suda u Zagrebu, trebali slati prijave svojih tražbina.
Nakon žestokih kritika u javnosti, te izrečenih sumnji da je navedeno društvo na neki način sudjelovalo u izradi samog Zakona, Ramljak 28. travnja 2017. prekida s njima suradnju i angažira međunarodnu odvjetničku kuću Kirkland & Ellis, kao koordinatora pravnih poslova. Tko je i kada angažirao dotadašnje predstavnike KHCM-a u privremenom vjerovničkom vijeću kao pravne zastupnike i savjetnike Agrokora, nažalost nije poznato.
O UGOVORU NA ENGLESKOM ODLUČIVALI I LJUDI KOJI NE ZNAJU ENGLESKI
Činjenica je, da je već na drugoj sjednici privremenog vjerovničkog vijeća Tin Dolički zastupao izvanrednog povjerenika, bez ikakve prethodne obavijesti ostalim članovima vijeća. Isto je tako činjenica da odvjetnik Tin Dolički zastupa Agrokor u sporu sa Sberbankom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Inače, protivno je Kodeksu odvjetničke etike, članku 46. točki 1., da odvjetnici mijenjaju strane u tijeku istog postupka, te se u ovom slučaju može očekivati i reakcija Hrvatske odvjetničke komore. Na trećoj sjednici privremenog vjerovničkog vijeća održanoj 8. lipnja 2017., predstavljen je Ugovor o najstarijem zajmu, u verziji na engleskom jeziku.
Ugovor je izradila prije spomenuta londonska odvjetnička kuća Hogan Lovells International, kao zastupnik KHCM-a.
Ovjereni hrvatski prijevod dokumenta od gotovo 200 stranica, ima žig stalnog sudskog tumača za engleski i španjolski jezik Lovorke Cesarec Ban, a dan ovjere je 3. kolovoza 2017.
Kako je peteročlano privremeno vjerovničko vijeće raspravljalo i glasalo o engleskoj verziji Ugovora, kada dvoje njegovih članova ne govore engleski jezik, zasad je tajna.
Mato Brlošić kao predstavnik “malih dobavljača” i Marica Vidaković, kao predstavnica skupine “velikih dobavljača”, te predstavnik Zagrebačke banke, u ime “osiguranih banaka”, podržali su Ugovor, predstavnik Sberbanke, u ime “neosiguranih banaka”, glasao je protiv.
ŠTO JE POKAZAO KONFUZAN ODGOVOR IZVANREDNE UPRAVE TELEGRAMU
Naravno da je i predstavnik vlasnika obveznica glasao za ugovor, samo je nejasno tko je to bio.
Agrokor je 26. svibnja 2017. londonskom uredu PJT Partners uputio dopis, u čijem je prilogu Ugovor o povjerljivosti, zbog njihovog budućeg rada u privremenom vjerovničkom vijeću.
To je učinjeno po nalogu KHCM-a. Početkom svibnja Bloomberg je objavio vijest kako su američki fondovi Axa IM, T. Rowe Price i KHCM angažirali PJT Partners za svog financijskog savjetnika, vezano uz naplatu Agrokorovih obveznica.
Bilo je i očekivano da ih taj ured predstavlja u privremenom vjerovničkom vijeću, ali zašto nije dobio status člana vijeća umjesto KHCM-a, nije poznato.
Agrokor je prošlog tjedna u svom konfuznom i bahatom odgovoru na članak u Telegramu, još jednom pokazao da tamo nitko ne čita i ne pamti ranije objavljene vlastite podatke.
Tako su u nastojanju da opravdaju predloženu nepravičnu alokaciju prava na roll-up kreditiranje, napisali da je “takva alokacija reflektirala razinu starog duga u omjerima: 31 posto vlasnici obveznica, 33 posto domaće banke i 36 posto strane banke. Kako je dio banaka, prije svega Sberbank, odlučio ne sudjelovati […], novo zaduženje ugovoreno [je] u omjerima 21 posto strane banke, 23 posto domaće banke i 56 posto vlasnici obveznica.”
Sada bi bilo lijepo da Ante Ramljak i društvo još jednom pročitaju vlastito izvješće od 11. svibnja 2017. pod nazivom “Ukupne obaveze Agrokora na 31. 3. 2017.” U tom izvješću navedeno je da “neosigurani bankovni zajmovi iznose 13,8 milijardi kuna, što približno odgovara otprije poznatom podatku objavljenom od strane samih banaka, odnosno rejting agencija o ukupnim potraživanjima dvije ruske i četiri zapadne banke.
Ukupan dug za obveznice od 7,34 milijarde kuna, javno je dostupan podatak i bez Agrokora.
Kako 7,34 milijarde iznosi 31 % od ukupnih financijskih obaveza, a 13,8 milijardi 36 % od istog iznosa, znadu samo u izvanrednoj upravi.
Vrijeme je da tu matematičku operaciju podijele i s javnošću.
Prije početka svake ozbiljne analize samog Ugovora, potrebno je upozoriti na jedan navod iz Podneska pravnog zastupnika Sberbanke Trgovačkom sudu u Zagrebu, od 4. kolovoza 2017. U njemu se tvrdi da prema zapisniku treće sjednice privremenog vjerovničkog vijeća, članovi vijeća “nisu dobili konačnu i potpunu verziju Ugovora o najstarijem zajmu[…], pa to upućuje na prijevarno postupanje.”
Navedeno je sigurno moguće provjeriti, te ustanoviti istinitost ove teške optužbe.
NEDOSTAJU JOŠ ČETIRI POVEZANA DOKUMENTA
A za cjelovitu analizu samog Ugovora, nedostaju četiri vezana dokumenta: Backstop Agreement, Commitment Letter, Fee Letters i Escrow Agreement.
Potrebno je još jednom naglasiti da Ugovor odobren na privremenom vjerovničkom vijeću 8. lipnja 2017., kao kreditore definira jedino KHCM, KHCM II i Kala Investments.
Za sve njih potpisnik je Thomas A. Wagner.
Ugovoreni iznos kredita je 200 milijuna eura, od kojih je 100 milijuna eura predviđeno za otkup obveznica po nominalnoj cijeni u ukupnim iznosima navedenim u Prilogu 10. Ugovora (str.169).
Znači, svi ostali kreditori, uključivši i Zagrebačku banku, tek su kasnije pristupili Ugovoru.
Zagrebačka banka bila je potpisnik prethodno utanačenog Commitment Lettera i obvezala se, nakon ishođenja dozvole svojih upravljačkih tijela, aranžirati kredit na domaćem tržištu, a KHCM-u je pripao, kako se i pristoji, ostatak svijeta.
Zbog toga bi bilo zgodno da Ante Ramljak upozna javnost s iznosom provizija koje su ugovorene u Fee Letteru, a sastoje se od Commitment Fee, Agency Fee i Security Agency Fee.
Bez tih podataka nije moguće procijeniti stvarnu cijenu zaduženja.
Bolje da to saznamo od njega, nego od VTB-a, koji je isto morao plasirati sredstva Agrokoru, prihvaćajući ugovorene provizije za usluge pružene samoprijegornim radom KHCM-a i Madison Pacific Trusta.
Valjda ne treba posebno naglasiti da je sve navedene provizije platio Agrokor. O samim detaljima Ugovora nekom drugom prilikom."
"PLENKOVIĆ: ZA UGOVOR SMO ZNALI KROZ IZVJEŠĆA KOJA JE OBJAVLJIVAO ANTE RAMLJAK"
PORTAL FAKTOGRAF: "Ni F od fakta"
listopad 26, 2017 S.D.
"O ovom ugovoru, koji se spominje danas u medijima, bili smo izviješteni temeljem redovitih mjesečnih izvješća Izvanredne uprave, dakle još u lipnju, što je i u izvješćima na web stranicama Izvanredne uprave i na stranicama Ministarstva gospodarstva” – osvrnuo se danas premijer Andrej Plenković na redovitoj sjednici Vlade na „Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi“, kojeg je objavio Jutarnji list."
"DETALJI NISU BILI U REDOVITIM IZVJEŠTAJIMA"
"U ovom trenutku nije poznato je li i kada premijer bio upoznat sa sadržajem tog ugovora, ali njegova tvrdnja kako su detalji ugovora poznati iz redovitih izvještaja Izvanredne uprave koji se nalaze na stranicama Izvanredne uprave i Ministarstva gospodarstva nije istinita …".
AGROKOR PREPUSTILI AMERIKANCIMA DA BI IZBACILI RUSE, A SAD BI ZBOG TOGA MOGLA PASTI VLADA
PORTAL FAKTOGRAF
listopad 27, 2017 Petar Vidov
"Još u ožujku ove godine, prije nego je Sabor uopće izglasao Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, notorni “lex Agrokor”, na Faktografu smo konstatirali da se radi o pokušaju onemogućavanja ruskih banaka u preuzimanju kontrole nad kičmom hrvatskog gospodarstva. Nakon što je u Jutarnji list iscurio ugovor o osiguranju roll-up kredita, praktički je potvrđeno da su Vlada RH i Ministarstvo gospodarstva svjesno i namjerno izručili Agrokor u ruke američkim tzv. strvinarskim fondovima.
Koji su, a prije svega se radi o Knighthead Capital Managementu (KHCM), kao najvećem super-senior kreditoru, već samim ulaskom u roll-up dobili ovlasti donošenja ključnih odluka u koncernu. Bez dozvole KHCM-a i grupe oko njih okupljenih fondova Agrokor ne može više vršiti nikakva plaćanja, niti se bez njihove suglasnosti može ustrojiti vjerovničko vijeće, odnosno sklopiti nagodba kojom će biti odlučena poslovna budućnost Agrokora. Daljnju susretljivost izvanredne uprave Agrokora prema njihovim ciljevima američkim je fondovima osigurana klauzulom koja se odnosi na eventualni pokušaj smjene izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika za restrukturiranje. Ako bi se Vlada RH pokušala riješiti Ante Ramljaka bez suglasnosti KHCM-a, američki fondovi imaju pravo povući se iz procesa i preuzeti vlasništvo nad Agrokorovom imovinom na koju su upisali založna prava, a čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu eura.
U anglosaksonskom pravnom sustavu, a izvanredna uprava upravo je Englesku odredila kao meritornu adresu za rješavanje eventualnih sporova, opisane ugovorne odredbe možda i nisu toliko neuobičajene, ali u kontekstu svih ostalih suspektnih informacija o “lex Agrokoru” i procesu izvanredne uprave, upućuju na traljave pokušaje geopolitičkog spletkarenja kojemu Andrej Plenković i Martina Dalić očigledno nisu bili dorasli. S obzirom na kompleksnost čitave priče, najbolje je da krenemo od početka."
"AUTORI “LEX AGROKORA” (BAREM) U SUKOBU INTERESA"
"Već mjesecima ministrica gospodarstva Dalić odbija odgovoriti na pitanje tko je pisao “lex Agrokor”, iznoseći pritom neozbiljne i redikulozne tvrdnje. Ministarstvu gospodarstva Faktograf je poslao zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama, u kojem smo tražili imena i prezimena autora i konzultanata koji su radili na spornom zakonu. Dobili smo smiješan odgovor u kojem ministrica Dalić konstatira da ne raspolaže takvom informacijom. Naime, prema tumačenju ministrice gospodarstva, informacija koju bi bila dužna izložiti javnosti, u ovom slučaju može biti samo dokument s listom imena ljudi koji su radili na “lex Agrokoru”. A kako takvu listu ministrica Dalić, stoji u odgovoru koje nam Ministarstvo nije htjelo poslati e-mailom već su inzistirali na klasičnoj pošti, nikad nije sastavila, onda nam nije ni dužna dostaviti traženu informaciju. Jer tražena informacija ne postoji nigdje osim u ministričinoj glavi, gdje je ona očigledno s dobrim razlogom pokušava zadržati.
Što to, dakle, Martina Dalić skriva? U najboljem slučaju “tek” sukob interesa, u najgorem kriminalne radnje. Prisjetimo se aktera za koje smo dosad doznali da su sudjelovali u izradi “lex Agrokora”. Najprije je Tportal objavio da je na zakonu radilo Odvjetničko društvo Šavorić i partneri, koje je najprije radilo za rusku VTB banku, da bi ih Ramljak zatim angažirao za pravne savjetnike. Na njihovoj je domeni čak i otvorio e-mail adresu putem koje ga se moglo kontaktirati; glasila je izvaredna.uprava@savoric.com. Da bi ih se ekspresno riješio čim je priča procurila u javnost.
Zatim je tjednik Novosti otkrio da su na izradi “lex Agrokora” bili angažirani i eksperti iz investicijskog društva InterCapital, što je Ramljak odmah i priznao. Da bi, zahvaljujući Indexu, doznali kako ovaj angažman izaziva sumnju u trgovanje povlaštenim informacijama. Jer, ekipa iz InterCapitala nije samo izrađivala “lex Agrokor”, oni su i trgovali dionicama Agrokorovih kompanija na burzi. Kad se točno krenulo u izradu “lex Agrokora”, i dalje nije poznato. No, premijer Plenković jednom je neopreznom izjavom otkrio da su članovi Vlade situacije u Todorićevom koncernu bili svjesni dosta ranije nego šira javnost. Razgovori o Agrokoru, priznao je nedavno Plenković, krenuli su još u siječnju. U vrijeme kad je njegov ministar financija Zdravko Marić uvjeravao građane da je Agrokor dobra i stabilna kompanija.
A onda je Ivica Todorić, na blogu koji posrnuli tajkun koristi kao alat u jalovom pokušaju izbjegavanja evidentno opravdanog kaznenog progona, optužio samog Ramljaka za sudjelovanje u izradi “lex Agrokora”. Što je Ramljak u razgovoru s novinarima danas i potvrdio, kazavši da je u ožujku bio konzultiran oko izrade financijskog dijela zakona. Najprije je, dakle, napisao zakon, a zatim prema odredbama tog zakona preuzeo kontrolu nad koncernom. Dok se još nije znalo jesu li Todorićeve optužbe istinite, sudac Mislav Kolakušić je mogućnost da je Ramljak najprije pisao zakon pa zatim preuzeo upravljanje u Agrokoru opisao kao “neviđen sukob interesa”.
Jesu li Vlada i Ramljak dilali povlaštene informacije?
A to čak i nije najveći krimen izvanrednog povjerenika. Predstavljajući revizorsko izvješće, koje je pokazalo da je Todorić frizirao Agrokorove bilance, Ramljak je, između ostalog, otkrio da je s predstavnicima “strvinarskog” KHCM-a prvi put oko Agrokora razgovarao još 30. ožujka. U to vrijeme “lex Agrokor” još uvijek nije bio izglasan: Ramljak je za izvanrednog povjerenika postavljen tek 10. travnja, a i njegovo se ime u javnosti počelo spominjati nakon sastanka s KHCM-om. Neizbježno se postavlja pitanje kako su predstavnici američkog fonda znali da o Agrokoru trebaju razgovarati s Ramljakom? Izvanredni povjerenik, naravno, tvrdi da u ovom sastanku nema ništa suspektno, te objašnjava da na razgovor nije pozvan kao “insajder”, već isključivo kao lokalni ekspert s višedesetljetnim iskustvom. Sastajao se tih dana, kaže, i s drugim Agrokorovim kreditorima.
No, vrlo je izgledno da je Ramljak u tom trenutku, kao jedan od autora “lex Agrokora”, posjedovao povlaštene informacije koje bi potencijalnim investitorima mogle biti od velike koristi. A i dalje nije poznato kad je točno KHCM krenuo u kupovinu Agrokorovih obveznica. Kad je Thomas Wagner, suosnivač KCM-a, u intervjuu za Večernji list upitan na čemu su temeljili odluku o ulaganju u Agrokor, otkrio je susrete s “ključnim članovima Vlade”, kao i s Ramljakom i njegovim timom. Logično je zapitati se jesu li se ti sastanci odvijali prije nego je KHCM počeo kupovati obveznice Agrokora.
Posebno kad znamo da im se ta investicija višestruko isplatila. Prema dosad poznatim informacijama, KHCM je Agrokorove obveznice kupio za 30-ak posto njihove vrijednosti, a već sada su, zahvaljujući roll-upu, praktički na dobitku. Obveznice Agrokora je Ramljak, po ugovaranju roll-up kredita, otkupio po nominalnoj cijeni, za 268,8 milijuna eura. Vlasnici obveznica usto su dobili i osiguranje da će novi kredit koji su dali Agrokoru biti vraćen, s obzirom da je dobio status prioritetnog potraživanja. Da sumiramo: KHCM je ušao u riskantnu operaciju kupovanja u tom trenutku gotovo bezvrijednih Agrokorovih obveznica, a u međuvremenu su im se sve kockice posložile na idealan način da ostvare laku zaradu.
Ugovorom o roll-upu američki su “strvinari” uspješno eliminirali sve daljnje nepoznanice u priči oko Agrokora; nikakve se odluke bez njih više ne mogu donositi. I sve to zahvaljujući kreditu kakav “lex Agrokorom” uopće nije bio predviđen, a koji usto izgleda kao da je skrojen upravo po mjeri KHCM-a, s obzirom da je najvećeg Agrokorovog vjerovnika, ruski Sberbank, stavio u znatno nepovoljniji položaj. Rusi putem roll-upa, naime, nikako nisu mogli osigurati povrat svih sredstava koje su ulupali u Agrokor do trenutka pokretanja postupka izvanredne uprave, a radi se o više od milijardu eura. Štoviše, polovicu uloženog novca već su praktički otpisali. U konačnici bi to moglo skupo koštati Republiku Hrvatsku, jer će Sberbank odštetu tražiti u međunarodnim arbitražnim postupcima. Ako budu uspješni, trošak će u konačnici podnijeti državni proračun.
PADA VLADA?
Dodatne sumnje u prljavu igru izaziva i HDZ-ovo ponašanje u Saboru, gdje na sve moguće načine pokušavaju sabotirati rad istražnog povjerenstva za Agrokor, na koje su teškom mukom pristali tek nakon što ga je SDP uvjetovao izborom Ustavnih sudaca. Krajnje zanimljiva bila je jučerašnja pripremna sjednica povjerenstva, na kojoj su HDZ i njihovi partneri najprije inzistirali da se sjednica zatvori za javnost, nakon čega su preglasali oporbu i izglasali odredbu prema kojoj istražno povjerenstvo ne može raditi ako nije nazočna većina članova (Večernji list). S obzirom da većinu drže HDZ i HNS, istražno povjerenstvo je već sad praktički ugašeno. Vrh HDZ-a, što uključuje i premijera Plenkovića, naime, smatra da povjerenstvo mora prestati s radom čim DORH-ova optužnica protiv Todorića i ostalih postane pravomoćna.
Na saborskoj oporbi je sad da prema javnosti pokuša iskomunicirati puni opseg ove afere, s obzirom da su već najavili kako će tražiti izglasavanje nepovjerenja Vladi. Plenkovićeva saborska većina izuzetno je tanka, toliko tanka da se u Saboru već dva tjedna, još od 13. listopada, ni o čemu nije glasalo. Dovoljno je da HDZ zbog Agrokora izgubi podršku dijela zastupnika nacionalnih manjina, pa da krenu pripreme za još jedne izvanredne parlamentarne izbore. Bili bi to treći izbori za Sabor u zadnje dvije godine.
©NR SLAVONIJA ( "HR"?) JE DIO ©NR SLAVIJE ( "ZND"?), A NE ZAPADA!
1 KN = 1 € !!!
Vodstvo Domovinske i iseljene Hrvatske manjine kulta Krista.podcjenjuje domaću Slavonsku valutu i domaću Slavonsku privredu:
"VLADA I HNB PREDSTAVILI 'STRATEGIJU UVOĐENJA EURA U HRVATSKOJ'."
Hrt.hr 30. 10. 2017.
"Hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka organizirale su konferenciju, na kojoj predstavljaju 'Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj'."
"Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je konferenciju i govorio o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je o koristima i troškovima uvođenja eura u Hrvatskoj.
Premijer Plenković otvorio je skup i kazao da Vlada ima iskustva u procesu pristupanja EU-u. Prošlog tjedna bio je sastanak Europskog vijeća u Bruxellesu gdje je bilo riječi o novom dokumentu koji se zove "leaders agenda". To je dokument koji je pripremio Donald Tusk kako bi šefovi država i vlada EU-a u razdoblju od 18 do 20 mjeseci jasno odredili prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini. Rekao sam tada da postoje četiri bitna trenutka - prvi je proces Brexita, drugi je sve što je vezano za izbore za Europski parlament, treći je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine, četvrti je politički dogovor o sastavu novih institucija Europske unije, rekao je premijer Plenković.
Izjavio je i da je tom prilikom istaknuo da Hrvatska kao najrecentnija članica EU-a ima dva bitna koraka. Jedan je postati dio schengenskog prostora, na čemu intenzivno radimo od samoga dana članstva. Namjera nam je da budemo spremni za to članstvo tijekom 2019. godine. To je politički cilj moje Vlade. Drugi element koji je izuzetno bitan je pristupanje Hrvatske eurozoni. Ne želim licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma).
Dodao je da ovom konferencijom počinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi. Upravo će ova konferencija poslužiti kao poticaj da u tom procesu idemo obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno. Uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg članstva naprednijih integracija EU-a, kazao je među ostalim Plenković.
Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, dodao je Plenković.
Vujčić: Koristi od prelaska na euro u Hrvatskoj će biti veće nego u drugim članicama EU
Guverner Vujčić kazao je da ova eurostrategija ne određuje ciljani datum uvođenja eura jer to ne ovisi samo o nama. Naš cilj kao Vlade je da uđemo i napravimo jedan prvi korak - ulazak u tečajni mehanizam. To bi stvarno bilo lijepo da se poklopi naše predsjedanje EU-om s tim ciljem ulaska u tečajni mehanizam. Vrlo sam uvjeren da nakon ulaska u tečajni mehanizam Hrvatska neće imati značajnije probleme za udovoljavanjem kriterija iz Maastrichta, odnosno tri godine nakon toga ulaska u EMU, izjavio je Vujčić.
Vujčić koristi od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenju troška zaduživanja domaćeg sektora, smanjenju rizika izbijanja valutne i bankovne krize te nižim transakcijskim troškovima. Uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku, smatra, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovat će se u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.
Nadalje, prednost je i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja, što će, kaže Vujčić, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dok korištenje zajedničke valute može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti i smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva.
Odgovarajući na pitanje koji su troškovi i koristi uvođenja eura, kazao je da je RH u ovome trenutku najmanja članica EU-a koja još ima vlastitu valutu i nije uvela euro.
Slijedio je prvi panel posvećen predstavljanju dokumenta hrvatske Vlade i HNB-a pod naslovom "Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj". Što se koristi tiče, najvažnija je ukidanje valutnog rizika. To je velika važnost upravo zbog toga što je Hrvatska izuzetno euroizirana zemlja. Hrvatska je u ovome trenutku od zemlja EU-a koje nemaju euro, najeuroiziranija. Taj učinak je trajan. Nakon toga je smanjenje kamatnih stopa. Tu je i otklanjanje učinka valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize, opet je trajan učinak. Niži su i transakcijski troškovi. Nećemo imati više promjene kuna u eure. Poticaj je i u međunarodnoj razmjeni i ulaganja. Činjenica da ćemo uvesti euro učinit će Hrvatsku interesantnijom, manje rizičnom destinacijom za investitore i za sve koji žele trgovati s Hrvatskom, rekao je Vujčić.
Zdravko Marić kazao je među ostalim da je prvi korak tečajni mehanizam tzv. ERM II, u kojem država članica minimalno provodi dvije godine. Iskustva drugih zemalja pokazuju, sugeriraju, da je to razdoblje znalo biti u nekim slučajevima i dulje. Potom slijedi formalno uvođenje eura, dodao je.
Osvrćući se na kriterije iz Maastrichta kazao je da država članica ne smije imati stopu inflacije višu od prosjeka triju zemalja s najnižim stopama inflacije uvećanom za 1,5 postotnih bodova.
Govoreći o ekonomskoj politici u kontekstu uvođenja eura ministrica Dalić izjavila je da su ekonomske reforme Hrvatskoj potrebne.
Poseban panel posvećen je efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane. Izlaganja i panel-diskusije u programu konferencije ponudit će kvalitetnu podlogu za očekivanu raspravu, a održat će se uz sudjelovanje uglednih predstavnika akademske zajednice, poduzeća, banaka, nekoliko udruženja i udruga te nositelja novčane i ekonomske politike.
Na konferenciji su i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.
"ŠONJE: 'UVOĐENJEM EURA NEĆE DOĆI DO LANČANOG POSKUPLJENJA … Slušamo o smanjivanju deficita i javnog duga te rastu BDP-a, ali nama je potrebno još veće smanjivanje javnog duga da bi kamate još više padale."
OSVRT:
Ekonomski analitičar Šonje Velimir, Plenković …, MMF, žele što prije izvući iz Državne blagajne što više milijardi na osnovi lažnog duga.
Anti-nacifašistička sekularna NR Savsko-Primorska Banovina Slavonija, kao ni ostale Banovine, Dravska, Dunavska, Drinsko-Vrbaska, Moravska i Zetska, ne duguju ni lipe Zapadu i njegovim pomagačima, već Zapad duguje Banovinama NR Slavonije.
ZARADA PRIVREDE NIJE "VIŠAK", ali MMF i njegovi pomagači žele oteti taj "višak" - zaradu NR Savsko-Primorskoj Slavoniji, koju zaradu poduzeća koriste za svoje poslovanje, za stanove na korištenje, za plaće, mirovine …
"REAKCIJE NA STRATEGIJU O UVOĐENJU EURA U HRVATSKU"
Hrt.hr 30. 10. 2017.
"Nakon konferencije 'Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj', koju su zajednički organizirali Vlada RH i Hrvatska narodna banka (HNB), uslijedile su brojne reakcije".
BRANKO GRČIĆ (SDP) JE ZA UVOĐENJE €:
"… ne očekujem nekakve bitne poraste cijena koji bi bitno ugrozio standard naših građana":
OSVRT: Kad bi € zamijenio KN, siromašni sekularni državljani bili bi još siromašniji, a bogati građani-buržuji-tajkuni kulta *! još bogatiji.
BRANKO GRČIĆ, SDP: "Do eventualnog uvođenja eura u Hrvatsku još je dugi put. U tom procesu treba osvijestiti i javnost i građane, a oni koji odlučuju, vrlo će odgovorno trebati donijeti odluku kada je za to najbolje vrijeme, istaknuo je saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić."
"Građani su sigurno zainteresirani za tu temu, jer najave su oko uvođenja eura različite. Ono što bi mogla biti prava korist je uklanjanje valutnog rizika, što bi bilo dobro s obzirom na veliku zaduženost naših ljudi. S druge strane, postoji objektivni strah od rasta cijena u trenutku uvođenja eura, što se događalo i u nekim drugim zemljama. No, u najmanju ruku postoji ono što se zove zaokruživanje cijena i toga će biti, ali ne očekujem nekakve bitne poraste cijena koji bi bitno ugrozio standard naših građana, rekao je Grčić odgovarajući na pitanja novinara na marginama konferencije o strategiji uvođenja eura.
Smatra i da je ključno za Hrvatsku u idućoj fazi oko eventualnog uvođenje eura da ima dobre temelje gospodarstva i gospodarskog rasta. Potencijal Hrvatske u ovom trenutku usporedivo i na neke druge zemlje je slabiji i o tome se malo govori, potrebne su i strukturne reforme kojih uopće nema, jer su neke druge teme, poput Agrokora ili Ine, 'zauzele' javnost, kazao je.
Grčić kaže i da je jako teško reći kada će doći do uvođenja eura i kada će Hrvatska biti spremna, ali da smo na tom putu i važno je i da imamo strategiju za to."
DARINKO BAGO, PREDSJEDNIK HRVATSKIH IZVOZNIKA (HIZ):
"Za hrvatske izvoznike ulazak u eurozonu je iznimno važan i koristan te smatraju da bi to trebalo biti što brže, pri čemu im je jako važno pitanje tečaja koji će biti u trenutku tog ulaska, izjavio je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ).
Izvoznici pozdravljaju ulazak u eurozonu, to držimo i nužnim, no bojimo se i da će to biti izlika HNB-u da ne poduzima značajnije korake za pomoć izvoznicima i svakako bi bilo važno da rok za taj ulazak bude što kraći i da se cijela javnost, političari i gospodarstvo slože oko toga da ako ulazimo, a očito ulazimo, to bude što brže, kazao je Bago novinarima.
Istaknuo je da izvoznici nisu za deprecijaciju kune, ali i da postoji niz mjera koje HNB ima, a neke je počela i primjenjivati u zadnje vrijeme, da bi se olakšao izvoz i pozicija izvoznika. Jasno nam je da ne može doći do deprecijacije, ali ima i drugih mjera i nadam se da će HNB imati snage i mjere za pomoć izvoznicima. Oko toga ćemo 20. studenoga organizirati i panel, a moram reći da je HNB već uvažila neke naše prijedloge i sugestije, iako ne sve, dodao je Bago.
Na pitanje oko cijene rada s ulaskom u eurozonu, odgovorio je da je to teško prognozirati, jer će proces uvođenja eura sigurno trajati četiri do pet godina, tijekom kojih će se i mijenjati struktura izvoza. Nadam se da će time doći i do rasta plaća, ali to traži i restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i izvoza proizvoda te očekujemo da ćemo i izvoziti više. Važno je u tom i pitanje na kojim ćemo osnovama ući u eurozonu i što će biti temelj ulaska, visoko kvalitetna područja s dodanom vrijednošću, poput ICT industrije, ili niže kvalitetna područja, jer o tome će ovisiti hoće li rast plaća biti veći, odnosno manji, kazao je Bago.
Ocijenio je i da uvođenjem eura za oko 2/3 hrvatskih izvoznika, koji izvoze u zemlje EU-a, nestaje problem tečaja i konverzije, te da se smanjuje cijena i rizik kapitala, kao i kamate za 2 do 2,5 posto, a i cijeli niz proizvoda će biti jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima.
OSVRT: Vodstvo Domovinske i iseljene Hrvatske manjine kulta Krista i građani-buržuji-tajkuni kulta *! se zalažu za izvoz, s kojim profitira Zapad, i ne zanima ih proizvodnja za domaće potrebe.
PREDSJEDNIK NEZAVISNIH HRVATSKIH SINDIKATA (NHS) KREŠIMIR SEVER, komentirajući izjavu premijera Plenkovića da s uvođenjem eura neće doći do porasta cijena uz očuvanje hrvatskih plaća, izrazio je očekivanje da će plaće rasti puno prije ulaska u eurozonu, jer su stvoreni svi preduvjeti da plaće rastu već ove, a i slijedećih godina.
Sever ne očekuje ni značajan rast cijena, jer su u Hrvatskoj cijene već porasle kada se iz njemačke marke prelazilo na euro, kada se i dogodio skok cijena.
S obzirom da već sada imamo cijene koje su unutar prosjeka Europske unije, ne očekujem da bi se ulaskom u eurozonu moglo dogoditi značajno povećanje cijena, rekao je na marginama konferencije na kojoj je predstavljena strategija uvođenja eura u Hrvatskoj."
OSVRT: Od MMF-a i njegovih pomagača se ne može očekivati rast plaća i mirovina
REFERENDUM O €?:
Referendumi na način nacifašističkog vodstva "Domovinske i iseljene Hrvatske manjine", nisu narodni, jer i kad na referendum izađe manje od 50% birača, nacifašističko vodstvo "Domovinske i iseljene Hrvatske manjine" ga proglašava "zakonitim", i u tome ima podršku nacifašističkog Zapada.
"EURO RIBIĆ: 'ODLUKU O UVOĐENJU EURA NA REFERENDUM'"
euro Ribić sindikat
30.10.2017. 15:02
Izvor: Hina
"ZAGREB, 30. listopada 2017. (Hina) - Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić poručio je u ponedjeljak da bi odluku o uvođenju eura trebao donijeti narod na referendumu, a ne političke i poslovne elite, te je izrazio nezadovoljstvo jer iz Ureda predsjednika Vlade čelnici Matice nisu pozvani da sudjeluju na konferenciji o strategiji uvođenja eura."
PUIGDEMONT PROGLASIO NARODNU REPUBLIKU KATALONIJU i kukavički pobjegao iz NRK:
"Puigdemont i vodstvo Katalonije sklonilo se u Belgiju …"
Hrt.hr 30. 10. 2017.
OSVRT: Puigdemont i vodstvo nisu imali povjerenje u Katalonsku policiju i Katalonsku vojsku - ima li ©NRK hrabrosti oduprijeti se Španjolskoj i Zapadu?
Za razliku od 1936., kada se Katalonija odlučila braniti od nacifašističkog Zapada, danas za NRK stvari stoje puno bolje nego 1936.:
Tako mornarica Crvene armije nesmetano plovi Atlantskim i Sredozemnim morem, prolazi kroz Gibraltar …, dok Engleska nemoćno škrguće zubima -
Zašto je onda Puigdemont s vodstvom pobjegao iz NRK?
©ZAGREB JAČI OD STRAHOVLADE, ali tvrdi kako su direktive strahovlade jače od ©zakona i običaja, te da je ©©Zagrebačka skupština podređena - "savjetodavna" u odnosu na nacifašističku strahovladu i "sabor"?:
"GRADSKA SKUPŠTINA PRIHVATILA te
PRIJEDLOG ZAKLJUČKA OPORBENIH KLUBOVA O 'LEX ŠERIF' "
samouprava Skupština Zagreb
30.10.2017. 18:15
Izvor: Hina
ZAGREB, 30. listopada 2017. (Hina) - Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak su većinom glasova prihvatili zaključak oporbenih klubova zastupnika kojim se protive izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kolokvijalno poznatog kao 'lex šerif', kojim se ukida odredba o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika ako u zakonom određenom roku predstavničko tijelo ne usvoji proračun."
©SLAVONIJA I KOLONIZACIJE NA ENGLESKI I !IZRAELSKI NAČIN:
O "Balfourovoj deklaraciji", s kojom Engleska 1917. kaže kako nitko ne smije ugroziti građanska i vjerska prava, te politički status Židova ni u Palestini niti "… u bilo kojoj drugoj zemlji"?:
WIKIPEDIJA: ” 'Balfourova deklaracija' bila je javna izjava britanske vlade tijekom Prvog svjetskog rata, s kojom se najavila potpora uspostavljanju “nacionalnog doma za židovski narod” u Palestini, tada osmanskoj regiji s manjinskim židovskim stanovništvom.
”Vlada Njegovog Veličanstva s naklonošću gleda na uspostavu nacionalnog doma za židovski narod u Palestini i iskoristit će sve napore kako bi se olakšala uspostava ovog objekta i jasno je razumljivo da se ništa ne smije učiniti što može naštetiti građanskim i vjerskim pravima postojećih židovskih zajednica* u Palestini ili pravima i političkom statusa Židova u bilo kojoj drugoj zemlji”, stoji u deklaraciji …".
*U "Deklaraciji" piše "nežidovskih zajednica".
OSVRT: ©Slavonija i njeni sekularni anti-nacifašistički i anti-kolonijalistički običaji-zakoni o ravnopravnosti smetaju Engleskoj i !Izraelu, jer Engleska želi "… u bilo kojoj drugoj zemlji” Židovskim zajednicama osigurati “nacionalni dom za židovski narod", to jest, Engleska želi s (manjinskim) Židovima kolonizirati i © Slavoniju ( "CRO/HR"?) i "bilo koju drugu zemlju".
©SAMO PRISTOJNO I FINO, bez minica, pušenja ...:
"NOVI ETIČKI KODEKS"
"Zaposleni u školama i vrtićima u KS neće moći pušiti blizu ustanova niti nositi usku i kratku odjeću"
Klix.ba
"Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo pripremilo je novi Etički kodeks za zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u KS, a u svrhu poboljšanja odgojno-obrazovnog rada i brige za adekvatan psihofizički rast i razvoj djece i mladih."
Šiljak Boris
Post je objavljen 31.10.2017. u 10:44 sati.