Marketing
Kako ograničiti ovrhu na temelju isprave o suglasnosti zaplijene plaće?
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 11. srpnja 2017. godine ukinut je članak 26. stavak 3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji je glasio: „(3) Ovrha se može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće.“.
Ustavni je sud takvu odluku donio jer je smatrao da je ministar financija prekoračio granice svojih ovlasti propisujući da se ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog zakona, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zapljene plaće, jer je time, u osnovi, svojim pravilnikom derogirao zakon.
Koliko god takvo pravno stajalište Ustavnog suda jest opravdano, ostaje činjenica da donošenje predmetne odluke ima za posljedicu da se ovrha, na temelju prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće može i nadalje provoditi na čitavom primanju ovršenika, što znači da ovršeniku za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba na raspolaganju ne ostaje niti onaj minimum sredstava određenih Ovršnim zakonom. Jednostavnim riječima: plijeniti se može čitava plaća, a ti živi od zraka.
Imajući u vidu da je člankom 56. stavkom 1. Ustava propisano da „Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.“ te smatrajući da se dostojan život ne može osigurati u situaciji u kojoj zaposleni ne može podmirivati svoje osnovne životne potrebe, jer mu je čitavo primanje opterećeno ovrhom koja se provodi na temelju dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće, danas sam Klubu zastupnika SDP-a predložio da u proceduru uputimo prijedlog dopune Ovršnog zakona, kojom dopunom osiguravamo ograničavanje ovrha i za prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene plaće.
Tekst nacrta prijedloga zakona kojeg sam uputio Klubu možete naći na ovom linku.
Post je objavljen 25.10.2017. u 11:55 sati.