I ove godine sam navratio na tradicionalnu Belu nedeju, koja ustvari traje tri dana, gdje se spaja tradicija, kultura, zabava, gastronomija, enologija i turizam. Naravno, kuša se i mlado vino. Ovim povijesnim stihovima se pozivalo na Belu nedeju “Bela nedeja, beli dan, homo doma na samanj, na samanj va Kastav…" , a ovaj sajam se spominje i u Kastafskom statutu iz 1400. g., pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom.
Kažu kako kroz Kastav za vrijeme ove manifestacije prođe i do 80.000 ljudi, i treba biti strpljiv za proći kroz uske kastavske ulice.
U nekim ulicama je velika gužva i hoda se mic po mic,
a neke druge gdje nema štandova i kafića su puste.
Ovdje na trgu Lokvina sluša se klapa Kastav, a bilo je i drugih izvođača.
Na stranici turistinfo Kastav ovako piše:
Srce Kastva je Lokvina, glavni gradski trg. Od početka se XV. st. na tome mjestu nalazi stari Kaštel, u kojemu su prebivali kapitani - namjesnici koji su u ime vlasnika upravljali Kastvom i cijelom gospoštijom. Pokraj kaštela je i pripadajuća crkvica Sv. Trojice. Trg je dobio ime po lokvi u kojoj se skupljala kišnica za potrebe grada. U toj su lokvi Kastavci 1666. godine utopili kapitana Morellija koji im je nametao više dažbina i poreza nego što je to Statutom bilo propisano. Složni Kastavci nikada nisu odali imena krivaca.
Krajem je XVII. st. odlučeno da se lokva nadsvodi i postavi šterna (cisterna za vodu), koja i danas ukrašava trg. O tom događaju svjedoči i uklesani natpis na grlu šterne.
U Kaštelu je 1770. godine počela raditi prva javna pučka škola na području Kastavštine.
Bila je i izložba vina Kastavštine u "Kuli" koju organizira udruga "Belica".
Pogledao sam i izložbu speleološke udruge "Estavela".
Popeo sam se i na kulu Žudiku odakle je lijep pogled na okolicu, a ispod nje sam pronašao ove zvončiće.
Na fotkama za povećati pogled sa kule Žudike na planinu Obruč u Grobniščini i na krovove Kastva,
i izložba vina i kula Žudika.
U bačvariji uvijek veselo.
Boje i okusi jeseni.
Dodatak gratis
Kartolina sa Crekvinom u Kastvu iz 1911 g. sa markom iz 1908. g. na kojoj je car Franz Joseph. (Pronašao sam na stranici od lokalpatrioti-rijeka).
Moja fotka Crekvine sa Bele nedeje preko šatora, nisam se htio dalje probijati kroz gužvu.