Uobičajeno broj požara u priobalju godinama oscilira, a ove je godine zbog dugog sušnog razdoblja , jakih vjetrova i drugih nepogodnosti u razini najbrojnijih. U njihovom utrnuću gasitelji iskazuju sve svoje sposobnosti , htjenje i učinkovitost. Izlažu se dimu, toplini ,vatri, opasnosti za život i zdravlje. Zadivljuju i piloti zrakoplova za gašenje i tehničko osoblje koje, u dobrom sustavu, omogućuje toliko potrebna spasonosna dugotrajna gašenja. Svi koji gase ili su u njihovoj potpori naši su heroji. Čestitati treba i brojnim građanima koji brane svoja i susjedna ognjišta. No da li ih sustav zaštite od požara, u dostatnoj mjeri, podržava u bespoštednoj borbi s vatrenim stihijama? Sumnjam. I ove je godine Vlada Republike Hrvatske , poput prijašnjih vlada, donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2017. godini,u kojem su posebno naglašene: Aktivnosti u pripremi požarne sezone, Preventivne aktivnosti u svrhu smanjenja opasnosti od nastanka i širenja požara, Razvoj i uvođenje novih sustava, tehnika i tehnologija u zaštiti od požara, Planske i operativne aktivnosti utvrđene državnim planom angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara i Financiranje i izvješćivanje o provedbi aktivnosti . Program je temeljni izvršni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti središnjih državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruga građana te drugih požara.
Svi dosadašnji programi se iz godine u godinu uglavnom prepisuju, lijepo izgledaju,a sudionici utvrđuju da su učinili sve što je bilo potrebito.
To jednostavno nije istina. Primjerice za dobru prevenciju treba imati strategiju. Treba optimirati potrebe prema stupnju hitnosti i realne mogućnosti njihova zadovoljenja. Ipak za pojedine potrebe ne treba većih novčanih izdataka. Volje za poboljšanje stanja baš i nema.
Prije ljeta predložio sam čelništvu hrvatskih vatrogasaca održavanja jednodnevnih seminara na temu : ispitivanje uzroka požara i očuvanje tragova. Vatrogasci, koji prvi stižu na mjesta požara, o toj problematici nisu educirani , a njihov bi doprinos u određivanju uzroka požara mogao biti itekako značajan. Na prijedlog nitko nije ni odgovorio, a kamoli nešto poduzeo. Valjda im uzroci požara nisu važni.
Vatrogasni rukovoditelji nisu educirani ni o komunikaciji s javnošću . Slušam nedavno jednog visokog vatrogasnog čelnika :“Ne vjerujem da će doći do većeg potresa , ali ako bude rušenja ,imamo osam potražnih pasa.“ Vrlo utješno,posebno za one koji bi pod ruševinama smrtno stradali.
Baš me zanima hoće li jesenska rasprava o ovogodišnjim požarima sadržavati samo broj požara, izgorjelu površinu i objekte, prosudbu materijalne štete,broj gasitelja i vozila kojima su djelovali,broj ozlijeđenih građana i vatrogasaca te druge statističke podatke ili će se događaji pojedinačno analizirati.
Bez analitičkog pristupa i određivanja smjernica za poboljšanje stanja u području zaštite od požara vatre će i dalje opasno prijetiti.
Branko Smrekar
U Brdovcu, 19. Kolovoza 2017.
Post je objavljen 19.08.2017. u 09:11 sati.