Sukobljene strane – Antanta (Velika Britanija, Francuska, SAD) sjever Arhangelsk
Strana intervencija (Velika Britanija, Francuska, SAD, Kanada, Australija, Japan, Kina) tijekom Ruskog građanskog rata temelji se na nekoliko glavnih uzroka. Zabrinutost Saveznika o mogućem rusko-njemačkom savezu, veliki krediti i sredstva koja su poslana carskoj Rusiji za koje boljševici ne žele preuzeti odgovornost za vraćanje, moguće širenje boljševizma na zapad i izvlačenje 'Češkog korpusa' iz Rusije.
Britanci i Francuzi poduprli su carsku Rusiju tijekom Prvog svjetskog rata s velikim količinama ratnog i doknadnog materijala, a nakon sporazuma boljševika i Nijemaca, izgledalo je da bi veliki dio toga materijala mogao pasti u ruke Nijemaca. Pod tim izgovorom započela je saveznička vojna intervencija u Ruskom građanskom ratu. Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija i njezine saveznice Kanada i Australija) i Francuska prve su poslale svoje ratno brodovlje i vojnike u ruske luke.
Takva vojna intervencija na sjeveru Rusije, također poznata kao Sjeverna ruska ekspedicija, imala je za cilj zadržati pod nadzorom grad Arhangelsk i luku Murmansk. Ekspedicijski korpus ustrojen je od: britanska flota od 20 ratnih brodova koje predvode HMS Pegasus i HMS Nairana, kontingent britanskog Kraljevskog zrakoplovstva, 45. i 46. bojna Kraljevskih fusilira, brigade iz Kanade i Australije, Francuski kolonijalni inženjerci i oko 8 000 američkih vojnika iz Ekspedicijskog korpusa 'Polarni medvjed'.
Sve u svemu to nisu bile pripremljene vojne snage za nekakve napadne operacije već za čuvanje i obranu ratnih skladišta i luka. Kao i uvijek to su bili mladi vojnici bez nekakvih ratnih i životnih iskustava. Nasuprot tim savezničkim snagama stajale su boljševičke 7. i 8. armija iz sastava crvene vojske. Ove boljševičke armije bile su izuzetno slabo opremljene i naoružane.
Iako su zapovijedi bile samo štititi vojne instalacije (skladišta) poneki saveznički zapovjednici upustili su se u avanture i pokušali zapodjenuti bojeve s Crvenom vojskom. S neiskusnim vojnicima to baš i nije bilo pametno, pa su i pretrpjeli određene gubitke (poginuli i zarobljeni koje je boljševički sud osudio na smrt i teške tjelesne radove).
Kada je politika potpore Bijeloj vojsci postala nepopularna (u siječnju 1919. u britanskom Daily Express-u izašao je natpis koji je parafrizirao Bizmarka: 'zamrznute ravnice Istočne Europe ne vrijede kao kosti jednog grenadira' Saveznici su bili prisiljeni na izvlačenje svojih snaga iz Rusije i prepustiti je njezinoj sudbini.
Post je objavljen 15.08.2017. u 08:59 sati.