Sukobljene strane – Poljaci
'Čudo na Visli' – bitka za Varšavu
Poljsko-sovjetski rat (veljača 1919. - ožujak 1921.) bio je oružani sukob koji se vodio u Sovjetskoj Rusiji i Sovjetskoj Ukrajini, a vodili su ga boljševici (komunisti, sovjeti) protiv Druge Poljske Republike i Ukrajinske Narodne Republike. Uzroci tog rata ogledali su se u tomu što je Lenjin Poljsku vidio kao most koji je Crvena vojska morala prijeći kako bi pomogla drugim komunističkim pokretima i potaknula druge europske revolucije.
Poljski državni vrh pak je smatrao da je pravo vrijeme proširenje poljskih granica što je moguće dalje na istok. Početkom Ruskog građanskog rata, točnije do kraja 1919. granični sukobi prerasli su u protunapad Crvene vojske. Ta sovjetska operacija odbacila je poljske snage natrag na zapad sve do glavnog grada Poljske, Varšave. dok je Uprava Ukrajine pobjegla u zapadnu Europu.
Sredinom kolovoza, pad Varšave bio je siguran, no onda su poljske armije postigle neočekivanu i odlučujuću pobjedu u bitci za Varšavu koju je povijest ratovanja zapamtila i kao 'Čudo na Visli'. Nakon toga poljske armije napreduju na istok, a Sovjeti su prisiljeni tražiti mir, pa je rat završio primirjem u listopadu 1920. godine.
Ovo primirje između Sovjeta i Poljaka razljutilo je Saveznike (Francusku i Veliku Britaniju) jer upravo u tom trenutku Bijela vojska preuzela je inicijativu i krenula prema Moskvi i Petrogradu, pa da je kojim slučajem i Poljska vojska produžila s napredovanjem tko zna kako bi prošli boljševici i njihova Crvena vojska.
No, Lenjin je bio svjestan toga, pa je požurio Poljacima ponuditi uz primirje i teritorijalne ustupke koji su Poljacima bili i više nego što su oni u početku zacrtali. Ti teritorijalni ustupci nazvani su 'mini Brest' (Minsk, Zhytomyr, Khmelnytskyi).
Post je objavljen 14.08.2017. u 20:23 sati.