Pasi Sahlberg
Izdavač: Školska knjiga 2012.
Jedan od načina na koji nastavnici napreduju u struci je učenje od drugih nastavnika. Škole postaju bolje kada uče od drugih škola. Izolacija je neprijatelj svakog napretka.
Ako svi razmišljamo na isti način, vjerojatno nitko od nas ne razmišlja baš mnogo.
Opuštena kultura učenja te izostanak stresa i straha zasigurno utječu na postizanje dobrih rezultata u školama.
Kako u Finskoj prije državne mature na kraju više srednje škole nema takvih standardiziranih testova visokog rizika, učitelji se mogu usredotočiti na podučavanje i učenje, bez uznemiravanja zbog čestih testova koje bi trebalo provesti.
Strah od neuspjeha koči kreativnost.
Finska je dostigla izvrsnost u obrazovanju zbog toga što je za reformiranje svojega odgojno-obrazovnog sustava odabrala alternativan put, često u suprotnosti s globalnim pokretom obrazovnih reformi. Finski pristup reformi odražava posebnu pobjedničku strategiju: izvrsnost cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava moguće je postići tako da postupate drugačije od ostalih.
Karakteristično je obilježje finskog obrazovanja poticanje nastavnika i učenika da primjenjuju nove ideje i metode, da crpe nova znanja iz inovacija i da njeguju kreativnost u školama.
Sva djeca u Finskoj formalno obrazovanje počinju u kolovozu one godine u kojoj navrše sedam godina. Osnovna škola obično traje šest godina, nakon čega slijede tri godine niže srednje škole, iako sada peruskoulu predstavlja jedinstvenu devetogodišnju školu.
Sljedeće bi trebalo mijenjati:
1. Razvoj osobnog plana učenja
Svaka mlada osoba mora usvojiti određena osnovna znanja, kao što su čitanje, pisanje i matematika. U budućnosti će biti važno da se učenicima pruže alternativni načini učenja tih osnovnih predmeta. Ono što smo mi učili u školi, djeca će sve više učiti izvan škole, putem medija, interneta i različitih društvenih mreža kojima pripadaju. Zbog toga će sve više učenika smatrati učenje u školi nevažnim jer su ono što je njima značajno već naučili drugdje.
2. Manje podučavanja u učionici
Većinu onoga što se dana podučava u školi ljudi će moći naučiti putem digitalnih medija na različitim mjestima i u različito vrijeme.
3. Razvoj interpersonalnih vještina i sposobnosti rješavanja problema
Sve veća uključenost u društvene medije i mreže stvorit će novi izvor učenja od drugih ljudi sa sličnim interesima.
Ono što će većini ljudi biti potrebno u budućnosti, a što vjerojatno neće naučiti nigdje drugdje, odnosi se na rješavanje problema u suradnji s drugima. To će postati jedna od osnovnih funkcija škole budućnosti: podučavanje suradnje i sposobnosti rješavanja problema u malenim skupinama različitih ljudi.
4. Sudjelovanje i kreativnost kao pokazatelji uspjeha
Važno je procijeniti kako učenici stječu osnovna znanja i vještine u školi te znati na koji način mogu u sklopu školskog obrazovanja razviti komunikacijske vještine, sposobnosti rješavanja problema i kreativnost.
Nedostatak sudjelovanja glavni je uzrok problema s kojima se nastavnici suočavaju u školama i učionicama. Iz istraživanja iz prakse dobro je poznato da zanimanje djece za ono što im škola nudi opada kako odrastaju. Kada stignu do kraja peruskoulu, sve više mladih ljudi učenje u školi smatra nevažnim te traže alternativne putove za ispunjavanje svojih ciljeva. Stoga bi sudjelovanje učenika u produktivnom učenju u školi trebalo postati važan kriterij u procjeni uspjeha ili neuspjeha neke škole.
Sposobnost učenika da u školi stvore nešto vrijedno i novo bit će važnija nego ikada – ne samo za neke učenike, nego za većinu. Ako se kreativnost shvaća kao smišljanje originalnih ideja koje imaju neku vrijednost, onda bi kreativnost trebala biti jednako važna kao pismenost i trebala bi imati jednak status.
Iskustvo učenika, a ne informacije koje prenosi nastavnik, smatra se presudnim putom do razumijevanja.
Post je objavljen 11.08.2017. u 13:50 sati.