Izbljedjelo i slabo u silueti sakriveno,
ljubavlju obasjano čeka večer da iščezne i samo sjećanje da ostane,
a s novim jutrom možda ipak da ostane i možda ljubav da postane
ili samo trag u vječnosti što čezne za prepoznavanjem duše čiste,
možda slične ili iste ili samo pogleda oka koje zasjaji.
Možda ima srca, a možda ga i nema, ali zalazak je prekrasan.
On ga se nagledao i još će ga se nagledati
i pamtiti i zaboravljati te trunke ljepote vrijedne življenja.