Marketing
NP PLITVIČKA JEZERA UGROŽEN ZBOG GRADNJE APARTMANA I TURISTIČE PONUDE ZA POSJETITELJE
NP PLITVIČKA JEZERA TREBA BALANS IZMEĐU
MOGUĆNOSTI I ŽELJA POSJETITELJA!
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF 21.lipnja je podržala prosvjed lokalne zajednice i braniteljskih udruga održan iznad Velikog slapa, u Plitvičkim jezerima, prirodnom fenomenu po kojem je Nacionalni park Plitvička jezera poznat u cijelome svijetu. Prosvjed je zaustavio promet drvenim mostom kod Plitvica Sela, čija je nosivost 3,5 tona. Jedan od razloga ovog prosvjeda upravo je i taj most – njime dnevno prolaze deseci kamiona težine i do 40 tona, čime je njegov opstanak u potpunosti ugrožen.
Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na listu UNESCO-ve svjetske prirodne baštine 1979. godine, ali zbog suočavanja s pretjeranom posjećenošću turista, prenaglom i neplanskom izgradnjom, stambenih objekata Nacionalnom parku Plitvička jezera prijeti brisanje s UNESCO-ove liste. Na temelju podataka o dosadašnjem broju posjetitelja, vjerojatno je da će se u ovoj godini nadmašiti lanjska rekordna posjećenost parka - koja je iznosila više od milijun gostiju. Broj noćenja u selima Nacionalnog parka je porastao čak 12 puta u odnosu na 2010. godinu te bilježi preko 39.000 noćenja, što izravno utječe i na stanje prirode u parku.Novih 35 građevinskih dozvola za izgradnju privatnih apartmana namjenjenih smještaju za iznajmljivanje i ugostiteljske objekate koje je tijekom proteklih godinu dana izdalo Ministarstvo graditeljstva toj prijetnji brisanja s UNESCOVE liste ide u korist.
„Zbog niza krivih odluka ugrožene su prirodne vrijednosti najvećeg prirodnog bisera u Hrvatskoj! Nastavi li se toliki negativan utjecaj čovjeka na prirodu, ugrozit ćemo opstanak sedre, kao i autohtonih biljaka i životinja plitvičkog kraja. Kada pogledamo kako danas izgleda Veliki slap, jasno je kakve posljedice ostavlja prenapučenost turistima u Plitvica Selu, naselju koje se u samo osam godina toliko izgradilo da je broj ležaja sa 16 porastao na 230! Tamo je vodoopskrbni sustav izuzetno loš, a otpadne vode se slijevaju izravno u potok i u Veliki slap. Nestankom prirodnog fenomena parka nestat će jedini svjetski prepoznatljivi simbol zaštićene prirode Hrvatske koji ima važnu ulogu u razvoju turizma. Time će nestati i poslovi o kojima ovisi cijela lokalna zajednica tog područja, kao i potencijal parka za razvoj cijelog područja“, istaknula je na prosvjedu Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
WWF poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na hitnu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike kako bi zajedno spriječili devastaciju Plitvičkih jezera. Nacionalni park je u cijelosti uvršten u ekološku mrežu Natura 2000, čime ga štite i europski propisi. Samim time bi izgradnja u području parka trebala biti ograničena. „Pozivamo Vladu RH da podrži upravu NP Plitvička jezera u nastojanju da se što prije povežu sa svojom lokalnom zajednicom, te da dionike uključe u sustav planiranja i donošenja odluka, što bi i trebao biti održivi način upravljanja parkom. Budu li zajedno planirali razvoj i donosili odluke koje utječu na zaštićene prirodne vrijednosti, osigurat će i svoj društveni i gospodarski razvoj“, rekla je Irma Popović Dujmović.
U WWF-ovom izvješću „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“ objavljenom prošle godine u sklopu kampanje „Zajednička prirodna baština“ istaknuto je da je gotovo polovina svjetske prirodne baštine ugrožena zbog štetnih industrijskih aktivnosti. Riječ o mjestima koja pružaju vitalne usluge za ljude i okoliš, te pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu prirode i okoliša. Izvješće ukazuje i na propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti te navodi pet globalnih načela za dobro upravljanje svjetskom prirodnom baštinom: pravilno vrednovanje, investicijske odluke, upravljanje, javne politike i provedba. Budu li se u NP Plitvička jezera vodili tim načelima, održiv razvoj plitvičkog kraja bit će jedini ishod. (P.Boić Petrač)
Izvor: Web stranica Spomenici pod zaštitom UNESCA
Osim Nacionalnog parka PlitviČka jezera baštinom UNESC-a proglašene su i slijedeće kulturne znamenitosti u Hrvatskoj i to
Dioklecijanova palača u Splitu 1978. godine, Eufrazijeva bazilika u Poreču 1997. godine,Romanički grad u Trogiru 1997.Stari grad Dubrovnik godine 1979. Katedrala u Šibeniku 2000. godine i Stari Grad u Starigradu 2008. godine (M Zouhar Zec)
Post je objavljen 22.06.2017. u 05:39 sati.