Na pisanje o ovoj temi se spremam već neko vrijeme, jer ona ujedinjuje jednu veliku strast (moj svakodnevni posao) i dva ozbiljna hobija (knjige i ekonomiju).
Naime, u sjeni događanja s propašću Agrokora, u probleme su ušli i neki drugi gospodarski subjekti na našem tržištu, neki u vezi s krizom u Agrokoru (primjerice, Zvečevo koje je jučer objavilo pokretanje postupka predstečajne nagodbe), a neki posve nepovezano uz tu priču – Algoritam MK je takav primjer.
Da crni dani nisu daleko od Algoritma, mogao je vidjeti svaki laik koji bi ušao u bilo koji njihov prodajni prostor u trgovačkom centru – takvi, osim u situaciji da se očekuje neki bestseler, najčešće su zjapili prazni, s malim brojem zaposlenika koji se besciljno motaju uokolo.
Ono što je presudilo Algoritmu jest u prvom redu činjenica da nisu dovoljno ulagali u svoje druge prodajne kanale (web-shop i sl.) i širenje tržišta – s obzirom na to da je knjiga relativno trajan proizvod i ne ovisi toliko o trendovima za razliku od prehrambenih proizvoda ili odjeće, kao i da smo mi sami premaleno tržište, smatram da je trebalo aktivnije raditi na geografskom širenju tržišta, i diverzifikaciji prodajnih kanala. Algoritam se u tom smislu trebao ugledati na Amazon, a ne na Barnes & Noble.
(u tom smislu je i Mozaik knjiga, sastavnica Algoritma MK, bila u boljoj poziciji sa svojim Svijetom knjige, prodajnim katalogom i članskim programom koji obvezuje članove na kupnju – da sam u pravu, pokazuje i to da se upravo Svijet knjige prvi izdvojio iz Algoritma, jer sam dobila obavijest da klupski centar za Osijek prelazi u sastav i prostor nezavisne knjižare Nova. Iako, niti MK nije dovoljno ulagala u pregledan i funkcionalan web-shop).
Promašen poslovni model ogleda se i u za naše tržište preskupom sustavu lanca knjižara, koji se oslanja na književne blockbustere i blockbustere u području kompjutorskih igara, te na toj i takvoj prodaji bazira prihode namijenjene namirenju pretpostavljeno neopravdano visokih cijena zakupa u trgovačkim centrima više kategorije.
Cijenu Algoritmove inercije u pogledu ulaganja u fanove, društvene mreže i viralni marketing (toga je nešto bilo, ali premalo i prekasno), platili su, nažalost, dobavljači, nakladnici i autori, čija je povratna reakcija bila neposredni povod sada već jednomjesečnoj blokadi Algoritma, koja će gotovo neizbježno dovesti do stečaja. Četverogodišnje poslovanje s milijunskim gubicima ipak je vrlo vjerojatno bio stvarni uzrok nastale krize.
Međutim, stečaj Algoritma MK nije najgori scenarij koji se može dogoditi tom društvu s ograničenom odgovornošću. Naime, otvaranjem stečaja, svi nepovoljni ugovori sa zakupodavcima podložni su reviziji. Otvara se opcija kreiranja stečajnog plana, u kojemu bi se mogao (ovisno o postojećoj vrijednoj imovini i zalihama Algoritma MK) iznaći način namirenja vjerovnika te naposljetku stvoriti okvir za buduće održivo poslovanje u onom opsegu u kojem to naše tržište i prodajne mogućnosti dopuštaju.
(iako zakonska pretpostavka o postojanju stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje još nije nastupila s obzirom da Algoritam MK nije u blokadi dulje od 60 dana, a niti je propustilo isplatiti tri uzastopne plaće radnicima, postoji i stečajni razlog prezaduženosti, ako je imovina dužnika manja od postojećih obveza)
Drugi mogući put za spas Algoritma MK je kroz provođenje postupka predstečajne nagodbe, s gotovo istim postupkom, a treći je ovaj koji upravo gledamo, a koji se ukazuje kao najmukotrpniji – u uvjetima normalnog poslovanja nastojati se iskopati iz krize: Algoritam MK trenutno u blokadi ne može slobodno vršiti plaćanja dospjelih obveza, ne može isplaćivati plaće radnicima, ne može ulagati u razvoj novog poslovnog modela, a jedino što pokušava učiniti jest prenijeti dio poslovnica svojim dobavljačima pod dug, za što po medijskim napisima zaključujem da oni nisu dočekali kao prihvatljivu opciju.
Kroz narednih tridesetak dana ostaje vidjeti za koju će se opciju odlučiti uprava Algoritma MK.
Post je objavljen 07.06.2017. u 12:31 sati.