Čim je Donald Trump bio izabran, pisao sam da je to izraz shvaćanja građana SAD da više nisu najmoćnija sila svijeta, nego tek druga.
Ključni dio svjetske dominanacije bila je globalna fascinacija s "American Way of Life", koja se postepeno smanjuje u posljednjih dvadesetak godina. Drugi ključni dio bio je pretenzija lidera sad da budu ne samo najjači frajer u kvartu, nego i stožer svjetskog poretka baziranog na istim vrednotama, kao i američki način života.
Trump je odbacio tu ideološku i organizacijsku pretenziju, nasuprot koncepciji po kojoj Amerika treba slijediti samo sebične i kratkoročne interese. Glupo je baviti se nečim globalnim i dugoročnim: to onda iskoriste drugi, da te izrabljuju. »Ne želimo više da nam se drugi lideri i druge zemlje smiju«, rekao je Trump.
SAD, Sirija i Nikaragva protiv ostatka svijeta
Istupom iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, argumentirajući da je to u interesu američkog biznisa, radničke klase i suvereniteta, dureći se jer se navodno ostatak svijeta urotio protiv Amerike da je opljačka, Trump je odlučno nastavio zacrtanim putem. Jedino što je važno, je interes američkog biznisa i američkih radnih mjesta. Ne postoje saveznici, samo trenutkni odnosi moći i interesa.
On je, procjenjuje njemački "Der Spiegel" u redakcijskom komentaru, nastupio »primitivno brutalno« te »zazvao duboko ukorijenjen nacionalizam i gurnuo Zapad u konflikt dublji od ijednog nakon Drugog svjetskog rata«. Još i više: »Njegov govor je bio prekid sa stoljećima prosvjetiteljstva i racionalnosti. Predsjednik je iznio svoj politički stav kao nacionalistički manifest najimbecilnije vrste (…) G-7 je postala G-6. Zapad je podijeljen.«
Sjedinjene Američke Države našle su se nasuprot gotovo cijelom svijetu; jedine druge zemlje na svijetu, koje nisu prihvatile Parišli sporazum, su Sirija i Nikaragva. Ali američka vlada je stala nasuprot ne samo drugim zemljama svijeta, nego i brojnim građanima, gradovima i državama u SAD.
Američke države, gradovi i kompanije protiv federalne vlade
Michael Bloomberg, milijarder i bivši gradonačelnik New Yorka, osnovao je koaliciju gradova i kompanija koje će nastaviti raditi s ciljem da SAD ipak ostvare svoje obaveze iz Pariškog ugovora. »Američka vlada se povukla iz ugovora, ali američki narod mu ostaje predan.«
Bloomberg se hitro sastao s novim francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je sada glasnogovornik Europske unije o ovoj temi, kao novo lice nasuprot Angeli Merkel koju čekaju izbori za Bundestag.
Macron je, govoreći na odličnom engleskom (boljim od Trumpovog, kažu zlobnici), Trumpovoj paroli "Make America great again", suprotstavio parolu "Make our planet great again".
Devet država u SAD, predvođenih Kalifornijom i New Yorkom, koje ostvaruju više od 30% nacionalnog BDP-a, objavile su da će zajednički nastaviti aktivnosti za smanjivanje emisija stakleničkih plinova do 2025. za 26-28% u odnosu na 2005., što je obaveza koju je za SAD predložio tadašnji predsjednik Barack Obama. Većina tih država ima demokratske guvernere, ali dvije imaju republikanske. Očekuje se da će se koalicija proširiti, jer još 21 država u SAD ima na snazi obavezujuće ciljeve povećanja udjela obnovljivih izvora i učinkovitog korištenja energije.
Jednako su najavili gradonačelnici 187 gradova s ukupnim stanovništvom od 52 milijuna, predvođeni New Yorkom, Los Angelosom, Houstonom i Phoenixom.
Čak i ako opasnost postoji, ekonomija je iznad svega
Rick Pery, ministar energetike SAD, najavio je mjere kojima će federalna vlada nastojati blokirati ovakve inicijative i poticati korištenje ugljena.
Mike Pence, potpredsjednik SAD, rekao je da ljevica u SAD i u svijetu iz nekog čudnog razloga gura klimatske promjene kao ključnu temu. Nasuprot tome, SAD su pokazale »stvarno vodstvo« i »stvarni napredak«.
Unutar Trumpove administracije, ministar vanjskih poslova Rex Tillerson, nekadašnji generalni direktor kompanije Exxon Mobil, bio je protiv povlačenja iz Pariškog sporazuma.
Svjetski mediji prenose izjavu Nikki Haley, veleposlanice SAD u Ujedinjenim narodima, da predsjednik Trump prihvaća da se klima mijenja i da su emisije stakleničkih plinova djelomično uzrok. »To što smo se povukli iz kluba, ne znači da ne brinemo o okolišu.« Nije objasnila kako zna za tu promjenu stava, jer Trump nije javno rekao da više ne vjeruje kako su klimatske promjene izmišljotina, koju su lansirali Kinezi da bi potkopali američko gospodarstvo.
Klimatolozi osporavaju Trumpov argument da Pariški sporazum ionako može imati tek minimalni utjecaj na globalnu klimu. Pozvao se na jednu studiju napravljenu 2014., koja u svojim prognozama nije uključila sve obaveze koje su brojne nacije bile prihvatile već prije zaključivanja Sporazuma krajem 2015., te pretpostavlja da nikakve akcije neće biti poduzimane nakon 2030..
Zemlje G-6 protiv SAD
Na sastanku grupe G7, predstavnici ostalih šest vlada (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, UK) pokušali su odgovoriti Trumpa od ovog poteza. Angela Merkel je rekla da su, nasuprot žalbama o prijetnjama ekonomskom rastu, obnovljivi izvori energije značajna ekonomsku prilika. »Ako najveća svjetska ekonomska sila istupi, prostor će biti otvoren za Kineze«, rekla je Merkel, dodajući da je Si Đinping već jasno najavio spremnost da iskoriste tu priliku. Čak i Saudijci se spremaju za post-naftnu eru, nastavila, je, te je štednja energije važan globalni ekonomski cilj iz mnogih razloga, ne samo zbog klimatskih promjena.
Francuska, Njemačka i Italija (predsjednik Macron te predsjednici vlada Merkel i Gentiloni) su već u četvrtak, odmah nakon Trumpove objave nakon sastanka G7, objavile zajedničku izjavu kojom odlučno odbacuju mogućnost da se ponovo otvore pregovori o promjenama Pariškog dogovora. »Smatramo da je impuls stvoren u Parizu u prosincu 2015. ireverzibilan, i čvrsto vjerujemo da Pariški dogovor ne može biti predmet ponovnih pregovora jer je to vitalni instrumet za naš planet, društva i gospodarstva.« Macron je najavio da će uskoro, zajedno s Angelom Merkel, najaviti nove snažne inicijative.
Predsjednica vlade UK Theresa May odbila je potpisati tu izjavu, što bi moglo imati utjecaja na rezultat parlamentarnih izbora ovoga četvrtka. Prema ispitivanjima javnoga mnijenja, konzervativci i dalje vode, ali je njihova prednost pred laburistima značajno pala. Prije mjesec i pol, kad je May najavila prijevremene izbore, imali su prednost od oko 20%. Rezultati posljednjih anketa jako variraju i njihova je prednost između 1% i 12%.
Ministar vanjskih poslova Boris Johnson rekao je da se ne slaže s Trumpovim postupkom, ali da ne treba srljati u osudi, te treba nastaviti raditi s Washingtonom.
Indija i Kina uz Europsku uniju
Predsjednik indijske vlade Narendra Modi je rekao, također nakon razgovora s Macronom, da će njegova zemlja ići »više i dalje« od Pariškog sporazuma, jer je to »naša dužnost da zaštitimo Majku Zemlju«.
Kina, koja posljednjih nekoliko godina prednjači u svijetu u razvoju obnovljivih izvora energije, smanjuje potrošnju ugljenu i postiže prve rezultate u smanjivanju zagađenosti zraka u gradovima i drugih šteta za okoliš prouzročenih desetljećima vrtoglavog rasta, nastavit će istim smjerom. U četvrtak, kad su se odvijali ovi burni događaji, predsjednik kineske vlade Li Kećjang je bio u posjeti Berlinu, te je nastupio s Merkel, odlučno objavljujući da će Kina nastaviti zaokretom prema »zelenom rastu«.
Dok njen mladi saveznik Macron žestoko nastupa u javnosti, Merkel se sprema za slijedeći čin drame, koji će se odigrati u srpnju na sastanku grupe G-20 u Hamburgu, Ona se nada da će sve ostale zemlje istupiti protiv SAD. Nesiguran je stav Saudijske Arabije, koja bi mogla stati uz svog saveznika, ali bi odnos još uvijek bio 18-2.
Merkel, odrasla u Istočnoj Njemačkoj, nikad nije imala razumijevanja za anti-amerikanizam koji je bio snažan u Zapadnoj Njemačkoj. Uporno je inzistirala na trans-atlantskom partnerstvu. Sadašnje njeno gorko priznanje, na sastanku CDU prošle nedjelje, da je izgubila povjerenje u SAD odjeknulo je širom svijet kao dokaz da je najmoćnija žena Europe izgubila nadu da se Trumpa može privesti pameti, u ovom pitanju kao i u drugima.
Post je objavljen 05.06.2017. u 17:49 sati.