Marketing
jezično nasilje
PRETRES PRETRAGE
Priča je pokupljena s interneta:
…otišao neki čovjek na sprovod majci kolege iz ureda (ili je bilo susjedovoj majci, nije važno). Ožalošćeni je stajao uz lijes i primao žalovanja. Čovjek mu, kako je red, pruži ruku:
- Moje saučešće.
Ožalošćeni se osupne i kroz suze sikne:
- Hrvatski se kaže "sućut"!
Takvim događajima svjedočimo gotovo svakodnevno, toliko često da smo na njih oguglali, više ih ni ne primjećujemo ili im ne pridajemo nikakvo posebno značenje, možda im čak i povlađujemo, premda kadikad nije riječ samo o verbalnim doskočicama već mogu imati i teže posljedice. Recimo, Dubravka Ugrešić navodi epizodu koja se njoj dogodila:
…boraveći nedavno u Zagrebu zatražila je na šalteru informaciju o predaji dokumenata za izradu legitimacije. ‘Ne razumijem vas’, odvratila joj je službenica i ponovno upitala: ‘Što trebate?’
‘Legitimaciju’, odgovorila joj je Dubravka. Službenica je, sad ne baš ljubazno, ponovila da ne zna o čemu je riječ. Kad joj je književnica kazala da treba informaciju kako bi izradila novu osobnu iskaznicu, postala je ljubaznija…
Neznalice koje prigrabljuju poziciju znalaca ništa su drugo nego nasilnici jer djeluju na osnovi gluposti i sile. Jezično nasilje prijetnja je stvarnim nasiljem. Od toga strada prvenstveno sam jezik jer se osiromašuje i iskrivljava, a istovremeno i sve socijalne interakcije jer prvenstvena zadaća jezika (da bude razumljiv i jednoznačan, da omogućuje komunikacije, a ne da je iskrivljava) postaje oruđe svakodnevnog nametanja i nadzora svakoga nad svakim u korist društvenih odnosa koji su malo kome išta dobroga donijeli.
Preporuka za daljnje čitanje: povodom deklaracije o zajedničkom jeziku.
Post je objavljen 18.05.2017. u 11:06 sati.