Jednadžba je zapravo nestihovna spajaljka kod koje su traženi pojmovi opisani kao u križaljci te zbrajanjem daju konačnu odgonetku. Može biti i premetajna i slogovna. Navodi ju već Josip Budisavljević u Tumaču zagonetaka iz 1933. kao i Miroslav Šantek u Pojmovniku zagonetaštva iz 2005.
Zagonetna jednadžba
A + B + C = X
A – vrhnje, B – upitna zamjenica u jednom našem dijalektu, C – industrijska biljka X = planina na granici Makedonije i Grčke (u izvorniku stoji: čuveno brdo u južnoj Srbiji)
(Mara Hećimović, Sfinga rebus broj 26, 29. VI. 1935.)
Dvostruka anagramna jednadžba
BRIST + AVALA = LASTVA + IBAR = grad u Čehoslovačkoj
(Branislav Ristić, Vjesnikov kviz broj 358, 6. XI. 1985.)
Slogovna jednadžba
A + B + C = A B C (planina u Crnoj Gori)
B + C + D = B C D (Tarzanovo prijevozno sredstvo)
A/B – Nagi, neobučeni, B/C – Lisica odmila, C/D – Narodno žensko ime
(Ivan Čagalj, „Enigmatski zbornik“ broj 1, 1999., str. 26, urednik Jovan Nedić, Sv(ij)et enigmatike, Sombor)
Enigmoznalac
Post je objavljen 01.05.2017. u 00:40 sati.