Marketing
PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA BOJ ZA ŽIVO SELO
BRANKO SALAJ:
BIROKRACIJA JE POLJOPRIVREDU MIKRO MONITORIRALA
BOJ ZA ŽIVO SELO publikacija od 650 stranica predstavljena je25.4. u dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu. To je publikacija udruge Život, a udrugu Život čine Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih oko 300-tinjak. Sadržaj knjige čine novinarski tekstovi u kojima su ljudi iz udruge Život, a koji su stručni u području poljoprivrede govorili proteklih godina o stanju o poljoprivredi, te o tome što bi trebalo učiniti da se stanje bude bolje. Tu je i niz drugih materijala koji argumentirano svjedoče kakvo je stanje u poljoprivredi bilo od 2008. do 2017. godine.
Knjigu su uredili Branko Salaj koji je u Hrvatskoj bio prvi ministar informiranja, zatim urednik novinske agencije HINA jedan mandat, potom veleposlanik u Francuskoj i Nizozemskoj i Miroslav Kovač koji je magistar iz područja agronomske znanosti inače tajnik udruge Život. Knjigu su predstavili dr. Đuro Najvro direktor privatne zagrebačke škole ekonomije i meneđmenta te predsjednik Udruge poljoprivredni proizvođač Antun Laslo is sela Satnice Đakovačke i član izvršnog odbora OPG-a udruge Život Zvonimir Dravinac iz okolice Popovače.
KNJIGA
Nakladnik publikacije je Mate d.o.o. Zagreb, te se ona može naručiti i kupiti na www.Mate.hr
po cijeni od 336 kuna, 420 kuna je redovna cijena. Adresa nakladnika je Jandrićeva 12, Zagreb, telefon o1 -4500- 310 . Knjiga se može kupiti i na kartice. Za članovi udruge OPG Život cijena je 220 kuna.
Dobivši riječ dr. Đuro Njavro je rekao da smatram da je sva ta aktivnost Udruge život jako važna inicijativa koje su do sada dale tek djelomičan rezultat, jer što se sve moglo napraviti.“ Kada pogledamo strukturu Hrvatskog društva vjerojatno je u 80 ili 90 % onih koji su u dvije generacije izravno uključeni u poljoprivredu. Mnogo se toga promijenilo, ali gledano sa ekonomske točke poljoprivreda čak i u najrazvijenijim zemljama ne zapošljava približno 5 % stanovnika, sa svim onim drugim aktivnostima koje su na usluzi ovih 5% .Ja imam jednu malu poveznicu sa temom knjige. Moje prvo zaposlenje na samom početku 80 – ih godina bilo je u jednoj maloj tvrtki koja se zvala Agro marketing. Pa je u to vrijeme pokušavala moderna rješenja iz svijeta preseliti u ondašnju poljoprivrednu organizacijsku strukturu.
Otc Branka Salaja je bio jedan od pionira i osnivača , bio je osoba sa doktoratom agroekonomije, dakle postoji i obiteljski interes Branka Salaja za poljoprivredu rekao je dr. Njavro.
Hrvatska je mala europska zemlja , sa manje od 1% udjela u stanovništvu EU, manje od 1% ekonomske snage EU.To da nam ljudi ostanu u Hrvatskoj pitanje je dodane vrijednosti, da li ćemo u našim hotelima prodavati španjolsku, grčku, tursku ili neznam čiju hranu, ili će ona biti proizvedena u Hrvatkoj. To je vezano za temu ove knjige.“ „Mi trebamo drugačiju organizaciju „ rekao je dalje dr. Najvro „mi više uvozimo, nego što uspijemo proizvesti. Dobro je dok djeluju neke druge institucije pa dok možemo tu razliku pokrivati( banke). Da se bilo što promijeni prvi korak bi bio poskupljenje hrane, a onda slijede i drugi društveni poremećaji. Nema uspješne zemlje a da nije kvalitetno riješila poljoprivredu i prehranu.“ Dr. Njavro je daalje rekao „Temelj nove agrarne politike, kao što je u Bavarskoj, je ideja da će poljoprivredu činiti puno relativno malih OPG-ova, a da bi bila ekonomski uspješna treba je povezati, organizirati, treba joj Agrarna Banka nešto što je Europa stvorila prije 100 ili 150 godina. To i nama treba danas. Sve je to prihvaćeno unazad dva ciklusa parlamentarnih izbora. Nažalost, puno od toga nije viđeno. Još su tri godine do idućih izbora i dovoljno je vremena da se to ostvari. Sigurno je da bez udruge Život i cijelog njegovog napora i rada, a što je predočeno u knjizi BOJ za ŽIVO SELO, uopće proizvodnja hrane u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ne bi bila u fokusu interesa Hrvatske politike. One su sada objavljeni, o njima su zauzeti stavovi, sada samo treba da se provedu u djelo. Dodatni razlog zašto je meni bilo čast podržavati udrugu je taj što i jedan dio mojih studenata dolazi iz OPG- a. Neki su u vinogradarstvu, neki u drugim dijelovima poljoprivrede, i oni su ekonomski vrlo racionalni. To je dobro polazište za izgradnju nove strukture koja onda može biti efikasna ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Vjerujemo da bez takmičenja i konkurencije u pozitivnom smislu nema napretka. Nije zabilježen primjer društva i države koja bi ušla u konkurenciju, a išla nazad. U svakom dijelu hrvatskog društva nam treba natjecateljskog duha pozitivnog i konkurencije, treba nam i u poljoprivredi.
Slijeva: Zvonimir Dravinac, Antun Laslo, mr.Miroslav Kovač, Branko Salaj i dr. Đuro Njavro
Poljoprivredni proizvođač Zvonimir Dravinac kratko je rekao da „u ovoj knjizi kronologija zbivanja u proizvodnji od nastanka Hrvatske države do danas, u kojoj može se isčitati da je država nahranila i pustila iz boce jednog demona, a to je administracija, koja uništava hrvatsko selo i sve prave vrijednosti ovoga društva. S te strane.“ „Mi u boj za hrvatsko selo moramo ići. Ako mi padnemo pada nam i Hrvatska država „ rekao je gospodin i poljoprivredni proizvođač Dravinac.
Antun Laslo: MORA LI TO BITI TAKO?
Anton Laslo na početku je primjetio da je članova OPG- ŽIVOT malo na predstavljanju knjige te rekao da ih „ moramo razumjeti jer sjetva je, a treba imati i 300 kuna da se dođe u Zagreb. Ova je knjiga napisana za opstanak čovjeka na selu“ rekao je gospodin i proizvođač Laslo te nastavio „ Kuće su u mom kraju ostale, one se same po sebi ruše, korovi, nema mladih, stari umiru, pa se pitamo – što se to zbiva. Mora li to biti tako? U prošlom stoljeću točnije 1983. prepoznata je bila po proizvodnji hrane Slavonija, Baranja i Vojvodina. Imali smo po količini drugu proizvodnju pšenice u Europi. Ispred nas je bila samo Francuska. Gdje smo mi danas? Nema nas! Dok je struka vodila poljoprivredu bilo je hrane, bilo je žitarica. Nije političarima posao da uvode politiku u poljoprivredu ,nego da podržavaju proizvodnju, struku, da podržavaju seljake, poljoprivredna gospodarstva. Seljak traži da mu država omogući da od svoga rada može pristojno živjeti, da može proizvoditi, i za građane da u Hrvatskoj imaju dovoljno domaće hrane“ rekao je Laslo te nastavio.“ Vračam se jučer iz Bjelovara i slušam u autu radio kako je ministar bio u Virovitici na doručku s hrvatskih farmi. Lijepo je sve to čuti –kako je sve to domaća hrana, ali mi nešto u uhu zapinje. Jedemo domaći kruh, jedemo ako je seljak koji je ostavio pšenicu za svoje potrebe, je samljeo i ispekao kruh na taj način. Globalno gledano, a toga smo svjedoci i dan danas, mešetari, trgovci, kupuju i preprodaju žito i mi ne jedemo domaći kruh. Mi ne možemo, niti želimo, obustaviti uvoz, ali ne bi trebalo u RH uvoziti ono što je lošije kvalitete i ne ide u naš standard. Rodio sam se na selu i odrastao sam na selu. U mom selu koje je nadomak grada Đakova svaka je kuća imala kravu, svaka obitelj je imala svinjče i krmaču. Godine 1977 kada su bile mini farme moje selo je predavalo dvije tisuće petsto litara mlijeka. Danas u mom selu postoje četiri farme. I svi koji još imamo proizvodnju strepimo, što će se dešavati narednih dana s Agrokorom.“
Poljoprivredni proizvođač mlijeka i ratar Antun Laslo podsjetio je na prošla vremena te rekao „ Zašto se uništavala kvalitetna stoka, zašto je uništeno 60.000 proizvođača mlijeka, gazilo se po njima, simentalac hrvatski koji je bio prepoznat kao kvalitetan od stranaca, za kojim su Talijani vapili i dolazili u svaku štalu u mom selu i kupovali su tu stoku. Govorimo o zdravoj hrani. Da li može biti zdravo to mlijeko kojeg krava da 35 litara dnevno? Da li je zdravo ono svinjče koje za 3 mjeseca naraste na težinu od 120 kg.? Pa jel zdravo pile koje za 60 dana ima 2,5 kg?
Branko Salaj: POLITIKA JE DOVELA POLJOPRIVREDU U SADAŠNJE STANJE
„ Pa zdravo mlijeko je bilo kada je krava pasla na njivi, kada sam ja sa svojim prijateljima dječacima čuvao krave, mi smo igrali nogomet sa krpenom loptom, a krava je grizla travu koju je ona htjela. I onda smo mi zdravo živjeli. Mi možemo imati zdravu proizvodnju na selu. Danas nema na selu čovjeka koji će pomoći raditi, niti za plaću. Takvi su otišli. No upoznali smo se mi poljoprivrednici i stvorili smo udrugu OPG. Treba pomoći u smislu da bi mladi ostali na OPG-ima SVOJIH RODITELJA, PA DA NASTAVE tu proizvodnju. Međutim to se ne dešava.Mi ne kritiziramo, niti nam je to namjera već nudimo rješenje, da se izađe iz ove agonije koja je zadesila Hrvatsku i hrvatska sela. Neće biti hrane ako neće biti onih koji će u selima živjeti i proizvoditi. Zar je želja Hrvatske bila da ovako sada živimo nakon 20 i više godina nakon rata za samostalnu Hrvatsku? Pa sigurno da nije“- rekao je Laslo te ponovo nastavio
„ Ova knjiga napisana od stručnih ljudi - koristim da kažem: hvala gospodine Đuro, hvala gospodine Branko, hvala gospodine Miro i svima koji su sudjelovali u pisanju ove knjige. A nikakvim svojim odlukama Ministarstvo poljoprivrede nas kao udrugu OPG proizvođača ništa ne pita.
Ovdje smo da vam kažemo kakva je stvarnost hrvatskoga sela. Gdje god se nađete pomognite, prema svojim mogućnostima. Da treba komunicirati sa ljudima. Ljude treba saslušati“ rekao je Antun Laslo
Branko Salaj je rekao da je ovakvo stanje poljoprivrede duboko demokratski problem, koji se ne može rješavati bez politike, jer je politika dovela poljoprivredu u sadašnje stanje i ovakvu situaciju.“ Politika je resurse državnih kombinata pretvorila u privatne kombinate. Birokracija je poljoprivredu mikro monitorirala, zato državu treba osuvremeniti“ U nacrtu Zakona o zemljištu piše da se tehnološko proizvodne cjeline ne smiju dijeliti, što znači da nastavljamo tehnologiju koja je poljoprivredu dovela u ovo stanje. Bez pritiska na političke strukture vrlo teško ćemo se uključiti u proizvodnju hrane sa dodanom vrijednošću.
BOJ za ŽIVO SELO - sadržaj knjige
Miroslav Kovač tajnik udruge ŽIVOT rekao je da je knjiga BOJ za ŽIVO SELO sažetak nečega što je iza nas, ali je želja da se trend preokrene na bolje. U svakom poglavlju postoji i rješenje za problem koji je dominantan. A mi iz udruge u tom Boju za živo selo imamo jednostavan program napisan na konkretnim sastavnicama- determiniran, za one koji vode našu zemlju. Mi nismo birani da vodimo, ali smo birani da budemo odgovorni za ono što radimo, da kažemo ono što mislimo. Zemlja koja ne dozvoljava različitost, ne dozvoljava demokratičnost, udruge kao što je ova naša, jer mi definitivno nismo ni u jednom povjerenstvu mi u resornom ministarstvu ni drugdje u RH“ rekao je tajnik udruge mr. Miroslav Kovač. (Margareta Zouhar Zec)
mr. Miroslav Kovač:" Hrvatski ruralni prostor je opustošen. Krenite Podravskom magistralom od Osijeka, pa čete ostati zapanjeni kako je prostor opustošen. Uđete li s ceste lijevo ili desno- vidjeti ćete što je to Hrvatsko selo, a onda se upitajte kome je to predsjednica, predsjednica, kome je ministar ministar i kome je administracija – administracija jer jednostavno tamo nema supstrata za život" - rekao je mr. Kovač tijekom predstavljanja knjige.
Post je objavljen 26.04.2017. u 13:22 sati.