LIMIT OD 20 TISUĆA KUNA KAO SLAMKA SPASA!
"Program predviđa stvaranje jasne nacionalne strategije, izradu makroekonomskog modela i bilance nacionalnog bogatstva , kao i učinkovito upravljanje javnim dugom… itd.….". Tako je u materijalu koji su nazvali Izborni program 2016. pisala grupa ljudi nezavisnih lista Most, a koji su početkom ove godine osnovali političku stranku. Mostovi ljudi vode nekoliko ministarstva, od kojih neki to rade vrlo uspješno, a neki na način kao da to rade prisilno. Božo Petrov čelnik Mosta, je u post izbornim razgovorima s HDZ-om tražio mjesto predsjednika Sabora i dobio to mjesto iako gospodin nije imao, ni nema još uvijek dovoljno političkog iskustva, a nije usvojio ni politički izričaj komunikacije. No dojam je da politička stranka Most živi na kredibilitetu koji je dobila na parlamentarnim izborima i 2015. i 2016. Godine 2015. svoj ulazak u političku javnost mogu zahvaliti tadašnjem premijeru Milanoviću koji je u svom mandatu iznimno loše vodio politiku Vlade, a birači su to na izborima iskoristili i glasove dali potpuno novoj opciji tada Mostu nezavisnih lista, a ne SDP-u. Na izborima 2016. Most je pobijedio doslovno po inerciji dotadašnjeg statusa, no polako se može uočiti da Most i njihove ideje nisu „spiritus movens „ kako su prije dvije godine od građana birača bili shvaćeni, a u tom svjetlu su se i predstavljali. Vrlo je upitno može li Most unijeti promjene u hrvatsku političku praksu.
LIMIT OD 20 TISUĆA KUNA KAO SLAMKA SPASA!
Razmišljati o spomenutom moguće je na temelju promjena Ovršnog zakona koje je klub zastupnika Mosta 21.4. uputio u saborsku proceduru u drugo čitanje. Limit za ovrhe kod fizičke osobe je postavljen na 20 tisuća kuna. Zašto limit nije postavljen na 100.000 kuna? Pitanje zašto - navodi na zaključak kako Klub zastupnika Mosta želi javnim bilježnicima i sucima i dalje omogućiti zaradu na građanima koji imaju dugove, a time i ovrhe, ali je limit od 20 tisuća kuna naveden kao slamka spasa. S tim iznosom limita može se reći da je nešto ipak učinjeno za one najbanalnije dugove koji su nastali iz neplaćenih računa vode, plina, struje, televizije i slično. Sve ostale građane dug iznad 20 tisuća kuna drži u psihozi i neizvjesnosti kako će proživjeti naredni dan, hoće li uspjeti posložiti sve elemente svakodnevnog života i financijskog pritiska i izbjeći ovrhu.
ŠTO RIJEŠAVA PRAVO NA SMJEŠTAJ?
Odredba da osobi koja zbog ovrhe ostane bez svoga stana da će država godinu i pol plaćati najamninu u kojoj će ta osoba to kratko vrijeme stanovati, u percepciji ne rješava ništa samo odgađa problem osobi i ljudima kojima je zbog ovrhe nad stanom poremećen život u svakom pogledu . Država će morati isplatiti devet prosječnih neto plaća za isplatu najamnine, točnije iznos od 51.399 kuna. Novčanu naknadu će isplaćivati centri za socijalnu skrb, izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna.
Zbog čega klub zastupnika Most u Ovršni zakon uvlačiti centre za socijalnu skrb, kao i novac iz državnog buđeta, kada to nije pravo ni dugoročno rješenje? Ovo je samo podloga da se iz jednog problema stvaraju nove dubioze. Ne misli li valjda Klub zastupnika Mosta da do kraja zastupničkog mandata imaju vremena za nove izmjene Ovršnog zakona?
Činjenica je da političari, saborski zastupnici nemaju dovoljnu dozu odgovornosti, a možda ni znanja za problem Ovršnog zakona u RH. Da ima dobre namjere i uvažavanja struke, bez obzira na političku stranku i političko opredjeljenje, Klub zastupnika Mosta okupio bi najbolje znalce suce, pravnike i doktore znanosti za područje ovrha i ovršnog zakona kako bi napisali novi pozitivan zakon – koji bi smirio strasti uzimanja tuđe imovine, koji bi zaustavio siromašenje građana na račun njihovih nekretnina, koji bi vratio novu nadu u život djeci onih čiji roditelji su ostali na margini života zbog ovrha. I sam premijer RH je pravnik. Ni njegova inicijativa u tome nije isključena. U Hrvatskoj napokon moraju prevladati pozitivni zakoni. Sve što dolazi od suda, prava, policije, financija, socijalne skrbi, zdravstva, školstva, mora biti pisano- ne kao represija za građane već - kao okvir koji će i nakon zakonskih pravila i okvira omogućavati građanima da žive život dostojan građanina Europske unije. Građanima treba standard života koji će omogućiti da odu na odmor u neku od zemalja Europe kojoj pripadaju, da upoznaju nove krajeve i ljude. Takav pristup životu zahtijeva sposobne političare od kojih će dolaziti inicijative koje će mijenjati turobnu i tešku sadašnjost, gdje će saborske opisne uvrede prerasti u dobre namjere i međusobnu suradnju. Sve je u Hrvatskoj politici oblikovano samo kroz zadane procese političkih stranaka. No to nije dovoljno da bi građani živjeli bolje. Stare proces treba napustiti, a nove treba oblikovati, sa željom za napretkom.
Hrvatska je visoko na listi korumpiranih zemalja u EU. Zašto je pohlepa za novcem u Hrvatskoj toliko velika među ljudima koji su kročili na političku ljestvicu? Odakle taj poriv? Mnoge osobe iz političkog života od 2005. do 2015. godine koje su bili na političkim pozicijama otuđile su goleme svote novca, za što su bile procesuirane, ali javnosti nikada nije pročitano da je otuđen novac i vraćen u državnu blagajnu. I u tom negativnom procesu postojala je moć koja je nalazila mogučnost provođenja. Hrvatskoj trebaju promjene. Promjene mogu donijeti samo ljudi kvalitetni u svakom pogledu - znanju, moralu i životnim stavovima.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 22.04.2017. u 14:23 sati.