KAKAV JE ODNOS REPUBLIKE HRVATSKE I BELJA KAO ZASEBNE TVRTKE?
Ante Ramljak koji je u koncernu Agrokor izvanredni povjerenik Vlade imenovan 10. travnja , zbog problema Agrokora s profitabilnošću, rekao je nakon sastanka sa dobavljačima 12. travnja da Agrokor priznaje mjenice kao vlastiti dug te kako se pokušava nači način da se ta obveza skine s banaka i dobavjača. Vlasnik Mlinara Mato Škojo je izjavio novinarima kako se pitanje naplate mjenica ne može riješiti na jednom sastanku. Rekao je da su mjenice Agrokorov dug, taj novac je u mjeničnom poslovanju i Agrokor ga mora priznati kao vlastiti dug koji će ući u restrukturiranje".
O mjenicama će dobavljači i izvanredni povjerenik još razgovarati. No, ovim povodom ću kao informaciju iskoristiti izlaganje prof. dr. Ivana Lovrinovića, predsjednika stranke Promijenimo Hrvatsku, koje je on imao u Hrvatskom Saboru 5. travnja dan uoči glasanja za prihvaćanje
Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanog Lex Agrokor. Jer
dr. Lovrinović je profesorski u sabornici pojasnio što je mjenica, s tim u vezi i odgađanje primjene Zakon o faktoringu a onda rekao i neke detalje o preuzimanju Belja od Republike Hrvatske. Izlaganje sam snimila i sada ga uz minimalnu novinarsku obradu prenosim, odnosno citiram:
Što je mjenica i kako se posluje s njom?
"Procijenjuje se da takvih mjenica ima 6 - do 10 milijardi kuna. Što je mjenica? Ona je protjerana iz opticaja i upotrebe. Ona zemlja u kojoj ljudi rado primaju mjenice tamo funkcionira pravosuđe i ta je zemlja u dobroj situaciji. Gdje ljudi nerado primaju mjenice – znači da je ta zemlja u neredu. Što se može desiti najčešće? Najčešće se može desiti da pravne osobe emitiraju, izdaju, mjenice koje nemaju pokriče. Što znači mjenica s pokričem? Ako ja proizvodim automobile pa mi treba 400 guma da bi ih montirao na automobile, a nemam novca na žiroračunu, ja ču dobavljaču guma isporučiti mjenicu na tri mjeseca i obvezujem se da ću platiti 90. dan sa novcem sa žiroračuna. Mjenica je instrument prometa, a nije instrument plaćanja. Ona je instrument osiguranja.Danas i ugledni akademski profesori tvrde da je mjenica instrument plaćanja !To je skandalozno. Dakle ako ste emitirali mjenicu i prodali ove gume iz primjera, vi ste dužni za 90 dana platiti onome tko je gume isporučio. Ako nije bilo guma i realnog odnosa transakcije a izdane su mjenice, onda je to mjenica bez pokrića i onda je to upad u monetarni sustav. I onda je to par exelans odgovornost Hrvatske narodne banke.Emisija mjenica, a posebno bez pokrića, je da mjenica igra važnu ulogu novca, a to je funkcija prometa, a ne funkcija plaćanja.Mjenica se na kraju mora isplatiti u novcu.Ona je preuzela takvu ulogu" - riječi su prof. dr. Lovrinovića
Prof. dr. Lovrinović nastavio je govoriti o Zakonu o faktoringu te je rekao "Kada je riječ o Zakonu o faktoringu sječate li se da u povijesti RH ni sa jednim zakonom se nije toliko odugovlačilo u primjeni kao sa Zakonom o faktoringu. Njegova primjena se čekala dvije i pol godine. Podsjećam vas kako je SDP-ova vlada donijela Zakon o faktoringu u srpnju 2014. ( op.a. 94/2014) s rokom prilgodbe od godinu dana, a onda ga je ista Vlada uredbom prolongirala 31. 3. 2016. Dodatno , HDZ-ova Vlada je isti zakon prolongirala do 1.1. 2017. Sada svi znamo zašto . Naime, jer upravo u tom ZAKONU O FAKTORINGU je stajala odredba da se mogu eskontirati samo one mjenice koje su proizašle iz robo novčnog odnosa ili dakle nakon stvarne isporuke roba i usluga, što bi mi rekli samo one mjenice koje imaju pokriče. Prema tome, dvije i pol godine se odugovlačilo s tim zakonom jer točno znamo da nemaju. A kada mjenica nema pokriče u stvarnim, robo novčanim isporukama roba i usluga, onda to nije ništa drugo nego upad u monetarni sustav Republike Hrvatske. Zato, koliko god bila gorka teška istina mi nećemo ozdraviti kao država i narod dok ne saznamo istinu. Jer samo kada saznamo istinu možemo na temelju toga tražiti prava riješenja, možemo imati povjerenja u ljude, institucije, jer na ova dva primjera vidi se sva trulost sustava koji je do sada bio, vide se instecuozne veze, pa prema tome to nije dobro." Tu je dr. Lovrinović nastavi izlaganje kazavši dalje" Zamislite Hrvatska narodna banka jučer (4.4. 2017.) izjavljje da su svi sve znali, ali nitko ništa nije
činio. Kada institucija takva nešto kaže, pa što može običan građanin učiniti " zapitao je dr. Lovrinović i nastavio:
"Zašto je HNB šutjela i nije zaustavila zaduživanje Agrokora? Zašto je dopustila emitiranje mjenica bez pokrića?
I jo jedna stavr na koju treba podsjetiti. U ova dva dana ( govor u sabornici 5.4.) dešava se nešto drugo – na skrbničkim računima prije svega Podravske banke obavlja se premiještanje dionica, od jednog vlasnika ka drugom vlasniku. O čemu se radi? Radi se o tome da ne bi netko isporučivao robu i tražio zalog u dionicama Belja, Vupika itd. I sada pošto ne može platiti ta ista firma, on povlači dionice povečava postotak dionica i vlasništva u pojedinim firmama u sastavu Agrokora. Tražim u ime stranke promijenimo Hrvatsku da HANFA hitno izvjesti jesu li to povezane osobe, da li se radi o kumuliranju dionica,- ako je taj postotak prošao određenu mjeru, da se objavi javna ponuda za preuzimanje.
Ako smo ovdije izabrani da neke stvari promjenimo, onda napravimo te promjene " - rekao je dr. Lovrinović te nastavio iznositi, kako je rekao slučaj Belja.
Slučaj Belje!
"O političkom oportunizmu i voluntarizmu o primjeni Zakona baš u slučaju Agrokora ništa bolje ne govori nego slučaj Belja koji ću sada opisati. Podsjećam vas da je bivša uprava HANFE još 2011. godine donijela riješenje o obveznoj ponudi za preuzimanje Belja po kojoj je Agrokor trebao postupiti. Ali kao što znate u taj se slučaj promptno uključio Ustavni sud koji je naložio Upravnom sudu da donese riješenje. A upravni sud je 2012. godine, jer se promijenila nova uprava u HANFI, naložio HANFI i vratio slučaj radi pnovnog odlučivanja.
I što se dogodilo?
Nakon medijski hajke na staru upravu i njenog tadašnjeg ravnatelja dr. Antu Samodola, novo upravno vijeće zaključkom obustavlja postupak utvrđivanja obveze Agrokora i zaključuje da nije bilo obveze za preuzimanje. Kako je to učinjeno? Na osnovu svjedočenja dvaju svjedoka iz Hrvatskog Fonda za privatizaciju koji su tobože posvjedočili da su kod prodaje Republika Hrvatska i Agrokor djelovali zajedno, te u tom slučaju kažu nije bilo obveze preuzimanja. Drugim riječima Republika Hrvatska je prodala Belje Agrokoru i ostala s njim partner zajedno s par postotaka. Kada je Agrokor morao platiti na temelju jave ponude oko 800 milijuna kuna za preuzimanje Belja, Ustavni sud je u pisanom obrazloženju napisao da bi takaav iznos ugrozio strateškog partnera kao što je Agrokor . Gospodo, a danas kada Agrokor duguje tridesetak milijardi – to nije strateški problem za ovu zemlju i za ovaj Agrokor? I zbog toga je ovaj čovjek, dr. Ante Samodol protjeran- jer je štitio poredak, HANFU i štitio je sustav. Takve se ljude proganja. To je istina"- rekao je prof. dr. Lovrinović te nastavio
"O čemu se još radi kada govorimo o Belju?
Zamislite da je Agrokor tada morao platiti 800 milijuna kuna, ne bi imao novca i ne bi se usudio ići u kupnju Merkatora.
Ukazujem na nekoliko pitanja o kojima bi državno odvjetništvo trebalo povesti računa!
U tom ispitivanju u odnosu Republike Hrvatske i Agrokora po pitanju Belja, ova dva svjedoka koja su svjedočila i rekla da na pitanju Belja zajedno rade Republika Hrvatska i Agrokor jedan od svjedoka u Hrvatskom fondu za privatizaciju, a u ime države bio je dr. Andrija Hebrang. Prema tome kada preskočimo ovo pitanje Belja postavlja se pitanje da li su još uvijek i danas Belje i Republika Hrvatska zajedničari u zajedništvu Belja? Nitko se do danas nije o tome očitovao. O tome nije izvjestila ni zagrebačka Burza, investitori su dovedeni u zabludu, jer im nisu prezentirane prave informacije. Znači ako Agrokor i RH više nisu u zajedničkom djelovanju, zašto to nije objavljeno? Prema tome tražimo od DORHA da ispita sve sudionike u donošenju takvih odluka i da utvrdi štetu koja je nastala Republici Hrvatskoj"- rekao je u svom izlaganju prof. dr. Ivan Lovrinović , predsjednik stranke Promjenimo Hrvatsku 5. travnja u Hrvatskom saboru(MZZ)
Post je objavljen 13.04.2017. u 07:54 sati.