Nađoh za shodno da kopiram sve rečenice u kojima se pojavljuje pojam „savjest“ u sklopu moje knjige: „1000 pitanja – 1000 odgovora pa pročitajte i halalite na duljini posta.
* * *
Kod mene je moto: „Što besplatno primih besplatno i dijelim!" J
*
Pitam se pitam, zašto se pitam?, i odgovaram: „Srce da mi se smiri!“
. . . . . . .
Postoji li nešto iznad dobra i zla? Tako i sa mnom bi!, te se upitah:
„Casus belli?“
To pitanje postavih ja svojoj svijesti i savjesti te krenuh u osvajanja i usvajanje znanja i poimanja sebe u sebi i onoga oko sebe. O stvarnim povodima ne bih na dugo i široko. Nadam se da će i ovo dovoljno biti:
*
Savjest me grize a što sad mogu
Grješno sam rođen kao i drugi
Fala Bogu!
Oni se lažu je ne mogu, fala Bogu!
*
Tijelo, um, osjećaju, čula, intuicija, refleksi, podsvijest, svijest, savjest, sve to traži svoje mjesto u pretincima spoznaje. Svi nešto tražimo, za nečim tragamo, nešto želimo, za nečim žudimo, gdje bi to moglo biti, tražimo i tamo gdje nikada bili nismo, tamo gdje „traženo ne stanuje“. Tražimo red vrijednosti i veličina, bitno i nebitno.
*
A čovjek je kao nitko drugi spreman da o svemu raspravlja, da pita, da pita druge ali i sebe, svoj um, svoju savjest. Uz to ne bi smio da zaboravi pitati i srce svoje, dušu svoju.
A što je „duša“,? – Ne znamo.
*
Za razliku od životinje čovjek posjeduje svijest i savjest?
*
45. Što je to savjest?
Savjest je ono ?, ono nešto sveprisutno u meni , ono nešto što mi govori „Moraš!“, ono nešto što me ne napušta i kada sam na naj-usamljenijem mjestu, ono od čega ne mogu pobjeći sve dok sam pri „zdravoj pameti“, dok sam čovjek.
*
46. Zašto je nemoguće izbjeći savjesti?
Zato što ti svijest govori da postojiš a savjest te definira odgovornim.
Savjest je svjesnost o moći odabira te smo stoga i odgovorni pred svojom savješću sve dok imamo moć ne uznemirenog izbora.
Savjest je djelatnost mozga kojom nas upozorava da smo odgovorni pred sobom, drugima i Gospodarom svojim za svoja djela , dobra i loša, te da nam je potrebno čišćenje „zrcala“ - duše. Čišćenje vršimo tako da pred sobom , pred ljudima i pred Gospodarom svojim priznamo svoje grijehe, (grješne misli, riječi, djela i propuste), - pokajemo se, oprost molimo, štetu nadoknadimo; - A nadalje u životu u činjenju dobra ustrajni budemo.
Do sada izrečeno po ovom pitanju uvod je u ispravno poimanje savjesti:
a) Savjest je svjesnost Boga,
b) Savjest nam govori da imamo Gospodara,
c) Da smo uvijek sluge, nikad' Gospodari, sluge pokorne naročito kada znamo koliki je naš Gospodar,
d) Čovjek svjestan svoga Gospodara nikada ne živi u iluziji, nego je sluga poslušan, nikad se ne oholi niti likuje nad tuđom nesrećom;
- A iluzija?, je kada sluga pokušava oponašati Gospodara.
*
Bog dž.š. ne želi da Njegovi robovi budu bića bez svijesti.
I ja to ne želim.
Uz svijest pristaje i čista savjest.
Zbog toga je Uzvišeni Bog pozvao ljude da mu ibadet čine (da Ga obožavaju).
A tko mu se odaziva?
Vjernici.
*
87. Što su snovi?
Snovi su „materijalizacija „ duha.
Pokušaj savjesti da izmiri svijest i podsvijest.
*
102. Što je laž i kamo te vodi?
Laž je trenutak svijesti koji izmiče zrcalu savjesti.
Laž te vodi pred zid Istine. Istina te oslobađa.
*
271. Čemu služi savjest?
Načinom života oblikujemo savjest, ona me definira i uvijek je prisutna kako se i u trenucima najveće osamljenosti ne bi osjećao napušten i sam.
Gospodr moj je uvijek blizu!!
*
347. Tko u nevjerniku spava?
U nevjerniku spavač se krije pod imenom „savjest“. Dubokim snom spava veći dio života, budeći se u nesreći, „bezizlaznim“ situacijama.
*
358. Oko čega se trebamo sami potruditi?
Etiku i moralna načela propisuju mi drugi. Svoju savjest izgrađujem sam.
*
686. Grizodušje?
Nesklad riječi i djela u svijesti sa savjesti, nezadovoljstvo samim sobom.
Razlog; - Neispunjenje volje Ljubljenog.
*
802. Što predstavljaju osjećaji?
Osjećaji predstavljaju povratnu informaciju o skladu misli, riječi, djela i propusta u svijesti sa savjesti.
*
862. Duševno zdravlje?
„Duša“ je uvijek zdrava i čista! Može biti zapostavljena, tada nam se čini da je zaprljana?! Pod zapostavljenošću poimam čistoću savjesti pri punoj svijesti.
*
1004. Kako najlakše upoznati sebe?
Pogledaj se u zrcalo. Pogledam se ali čim se odmaknem, zaboravim lik svoj.
Pogledaj sebe u tebi?
Ja sam u sebi! Ako si u sebi pogledaj se u sebi.
Kako?
Pogledaj u dubinu duše. Ali ja ne znam što je duša. Ni ja ne znam ali pogledaj što ti govori svijest, savjest, znanje. Ako nisi zadovoljan slikom sebe u sebi trebaš mijenjati sebe.
Kako?
Trebaš znati, znati se pitati, odgovore davati, od optuživanja odustati.
Ne optužuj se, ne osuđuj se u sebi niti u meni, razuman budi, prihvati se.
Istinu koju ugledaš u zrcalu ispitaj zašto je takova i odvesti će te pred zid, do Istine, do vrata. Na tebi je hoćeš li otvoriti vrata i ući ili ostati vani.
Biraj, zahvalan budi, ne oholi se. Oholost i nije neka vrlina nego mana.