KRUMPIR JE IMAO BAKTERIJU TRULEŽA!
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 11. travnja fitosanitara inspekcija Ministarstva poljoprivrede je na ulaznom graničnom prijelazu Rijeka zabranila uvoz pošiljke od 24.480,00 kg konzumnog krumpira podrijetlom iz Egipta i naredila vraćanje pošiljatelje zbog neudovoljavanja fitosanitarnim zahtjevima. Pošiljku je pratio ispravan fitosanitarni certifikat, ali provjerom identiteta utvrđeno je da etikete koje se nalaze na pojedinačnom pakiranju krumpira sadrže brojčane oznake polja kojih nema na popisu nezaraženih područja štetnim organizmom Ralstonia solanacearum u Egiptu.
Radi sprječavanja unošenja karantenskog organizma Ralstonia solanacearum, bakterije koja prouzrokuje smeđu trulež gomolja krumpira, Europska komisija (EK) donijela je Provedbenu odluku o privremenom odobrenju državama članicama da poduzmu hitne mjere protiv širenja bakterije Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. u pogledu Egipta (2011/787/EU). Uvoz krumpira iz Egipta je dopušten samo ako su gomolji uzgojeni u područjima nezaraženim navedenim štetnim organizmom i ako se ta područja nalaze na popisu nezaraženih područja koji je obavljen na službenim stranicama EK. Svako nezaraženo područje u Egiptu i svako pojedinačno polje u takvom području ima jedinstvenu službenu brojčanu oznaku prema kojoj se može identificirati. Službenu brojčanu oznaku nezaraženog područja treba sadržavati fitosanitarni certifikat koji prati pošiljku pri uvozu, ali i etiketa na svakoj vreći krumpira. Svaka pošiljka krumpira koja potječe sa područja koje se ne nalazi na popisu nezaraženih područja predstavlja neposrednu fitosanitarnu opasnost od unošenja karantenskog štetnog organizma Ralstonia solanacearum kojeg još nema na području Hrvatske. Obavijest o zadržanoj pošiljci krumpira poslana je EK i svim državama članicama EU-a putem sustava EK o zadržanim pošiljkama bilja, EUROPHYT Interceptions.
Podsjetimo, u RH i sve ostale zemlje članice EU zabranjen je uvoz konzumnog krumpira iz trećih zemalja. Zabrana se, iznimno, ne odnosi na neke europske i mediteranske zemlje, pa je uvoz konzumnog krumpira dopušten iz sljedećih trećih zemalja: Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i uz posebne uvjete), Libija, Maroko, Sirija, Švicarska, Tunis, Turska, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Kada se krumpir uvozi iz tzv. trećih zemalja fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivreda obavlja fitosanitarni pregled krumpira na mjestima propisanim za pregled uvoznih pošiljaka bilja. Jedino mjesto ulaska preko kojeg je dopušten uvoz egipatskoga krumpira u Republiku Hrvatsku jest luka Rijeka. Pregled se sastoji od provjere dokumenata, provjere identiteta i provjere zdravstvenog stanja pošiljke krumpira na određene štetne organizme: bakterije, nematode, viruse i druge štetne organizme. Štetni organizmi kojima ne smije biti zaraženo bilje koje se unosi u Republiku Hrvatsku propisani su Pravilnikom o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (»Narodne novine«, br. 74/2006, 84/2010, 120/2011, 46/2014 i 119/2014) koji je usklađen sa Direktivom Vijeća Europske unije br. 2000/29/EC i drugim provedbenim propisima iz područja biljnoga zdravstva.
Post je objavljen 12.04.2017. u 11:33 sati.