Marketing
Po Vinodolu
Kad su mi već u kući u Novom ugradili novu kuhinju sa sudoperom i hladnjakom morao sam doći spojiti ispod sudopera fleksibilne metalne cijevi za dovod vode i plastične sa sifonom za odvod, kao i montirati dolje na zidu utičnicu sa dva ulaza, jer je do sada bila samo sa jednim za štednjak. Srećom, utičnica već ima ugrađenu premosnicu i nisam morao ugraditi već spremljenu žičicu, koju možda ne bih znao otprve staviti bez savjeta sa nekim električarom. Zanimljivo je što sam sve potrebne dijelove uspio pronaći u maloj željezariji u Novom.
U šetnji vrtom primjećujem cvat oskoruše.
Ružmarin cvate već dulje vrijeme.
Wulfenova mlječika me uvijek iznenadi sa izgledom svojih cvjetova.
Drugi dan se vraćam u Rijeku, a usput sam se stigao prošetati dijelom staza po vinodolskim brdima. Do stare grižanske gradine se brzo dođe strmim putem iz centra Grižana.
Od Grižana se može za oko 3h doći do meni najljepšeg vrha u Vinodolskom kraju, Medviđaka (1027 m), a od njega za oko 2h do mjesta Lič u Gorskom Kotaru.
Pogled kroz jedno od okna kaštela, vide se preko doline ostaci još starije utvrde Badanj.
Staza vodi kraj ove crkve Majke Božje Snježne iznad grižanskog groblja.
Crkva Majke Božje u Belgradu je srednjovjekovna crkva iz 16. stoljeća podignuta na temeljima starije crkve. Crkva je pregrađena u 17. stoljeću što je vidljivo iz glagoljskog natpisa na nadvratniku. Crkva je sačuvala veliki broj glagoljskih natpisa u kamenu. Bogatom inventaru crkve pripada vrijedan glavni oltar, nadgrobna ploča sa ugraviranom kraljicom smrti i veći broj nadgrobnih spoemnika na glagoljici kao i izuzetno vrijedne, jedne od najstarijih u Hrvatskoj, orgulje na mijeh iz 17. stoljeća.
Staza se poslije penje uzbrdo uz krševite litice Griže po kojima je Grižane dobilo ime. Primijetio sam prevrnuta kamenja i tragove čeprkanja, a na jednom mjestu i ne baš stari medvjeđi kup, koji je zbog ishrane u ovo doba od zeljastih biljki, mlade trave, djeteline i medvjeđeg luka tamne boje. Kažu da ima 5-6 medvjeda koji se šeću Vinodolom između ovih griža i magistrale, a neki su viđeni i kraj mora. Kad već nisam uspio snimiti medvjeda, evo za utjehu vatrena stjenica kojih sad ima sve više.
U nastavku idem prema vidikovcu Pridva, a putem su lijepi vidici prema Vinodolu. Vide se Grižane sa gradinom, a lijevo gore je stijena koja se zove Kuk Baba.
Pogled sa vidikovca Pridva na Tribaljsko jezero u dolini.
Nastavljam prema vidikovcu Mahavica kraj kojeg je u blizini i uzletište za paraglajdere i već ih vidim u zraku.
Dolazim do uzletišta i promatram kako uzlijeću. Priprema,
pozor,
i već je u zraku. Naglo se digao u zrak i po glasu sam čuo kako je bio iznenađen, čak se bio i okrenuo u stranu i skoro udario u jedno stablo, ali se brzo ispravio i nastavio letjeti.
Da li netko želi probati?
Fotke za dvoklik: Ostaci kaštela Grižane-Belgrad i pogled sa griža na dio Vinodola.
Prije puta rižoto sa šparogama (kuhana integ. riža, crna indijanska manoomin riža (koja ustvari nije riža nego plod vodene biljke sa sjevera USA i juga Kanade, lat. Zizania Aquatica), celer, mrkva, šparoge, češnjak, mor. i him. sol, kurkuma, korijander, lan, na kraju dodano maslin. ulje, masline i kapari,
a poslije puta proteini, domaća jaja sa sirom i šparogama.
Na planinskim livadama rastu planinski jaglaci.
Post je objavljen 12.04.2017. u 00:01 sati.