BERLIN - Koncentracija poljoprivrednog zemljišta u rukama investitora koji zemlju vide samo kao mogući izvor profita veliki je problem u današnjoj Europi. To je krajem ožujka konstatirao Odbor za agrar Europskog parlamenta.
"S obzirom na međunarodnu financijsku krizu od 2008. obradiva je zemlja uočena kao povoljna mogućnost ulaganja", kaže Vladimir Uručev, bugarski predstavnik u Odboru za agrar Europskog parlamenta.
Tako je ubrzana koncentracija poljoprivrednog zemljišta u zemljama srednje i istočne Europe. Tomu u prilog su išle i niske cijene poljoprivrednog zemljišta u zemljama u
kojima je nekoć vladao komunizam, ali i sustav subvencioniranja agrara u Europskoj uniji (GAP), kaže Uručev.
"Jedinstveni način plaćanja poticaja po površini ide u prilog većim posjednicima koji su orijentirani na masovnost i industrijsku poljoprivredu." Te izravne subvencije iznose između 150 i 190 eura po hektaru. Kod ovog sustava su mali seljaci u lošijem položaju.
Osim toga, veliki investitori i financijski špekulanti prihode najčešće iznose iz regije i u toj regiji ne plaćaju porez. Ne vode računa o zaštiti okoliša i zaštiti životinja, potiskuju seljake sa zemlje.
"Postoje pravi financijski mešetari koji imaju čitavu mrežu tvrtki. Samo nekoliko tvrtki u Bugarskoj posjeduje gotovo dva milijuna hektara zemlje. To je gotovo polovica obradive zemlje u Bugarskoj", kaže jedan posrednik u prodaji nekretnina, koji bi želio ostati anoniman. Zahvaljujući europskom sustavu subvencioniranja, te tvrtke imaju samo zbog posjedovanja zemlje milijunske prihode,
naglašava Vladimir Uručev nekretnine Istra
Post je objavljen 06.04.2017. u 09:40 sati.