Marketing
70 GODINA DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
CILJ METEROLOŠKE PROGNOZE JE - UPOZORITI
U Kongresnom centru Kraša d.d. u Zagrebu djelatnici Državnog Hrvatskog hidrometeorološkog Zavoda obilježili su 23. ožujka Svjetski meteorološki dan, Svjetski dan voda koji je inače dan prije službeno obilježen nu Vukovaru 22.3., te 70 godina Državnog hidrometeorološkog zavoda. Tema dana je bila Razumijevanje oblaka i Otpadne vode. Razumijevanje oblaka se poklapa sa digitalnim predstavljanjem međunarodnog Atlasa oblaka. Oblaci još uvijek nisu dovoljno istraženi. Kako oblaci utječu na klimu? Kako klima utječe na oblake? Ali posve je sigurno da oblaci utječu na klimatski sustav.
U prvom redu s lijeva : dr. Kristijan Horvath, doc.dr.Nataša Strelec Mahović, dr. Zoran Pasarić, Alen Sajko, prof. dr. Branka Penzar
Doc. dr. Nataša Strelec Mahović ravnateljica je državnog hidrometeorološkog zavoda Odlukom Vlade RH od 5. 5. 2016. , a njena uža specijalnost je satelitska meteorologija. Ona je delegatkinja u Svjetskom znanstvenom vijeću za očitavanje meteroloških satelita. Dr. Strelec Mahović podsjetila je u svom govoru da se Svjetski meteorološki dan obilježava u znak sječanja na 23.3. 1950. kada je osnovana svjetska meteorološka organizacija koja je potekla od Međunarodne meteorološke organizacij, koja je osnovana još davne 1873. i to u svrhu omogučavanja razmjene meteoroloških informacija preko državnih granica. Godine 1951. Svjetska meteorološka organizacija postala je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za područje vremena, klime i operativne hidrologije.
“ Organizacija potiče suradnju između nacionalnih, metoroloških i hidroloških službi kojih je na svjetskom nivou čak 191, među kojima je i Hrvatska” - rekla je dr. Strelec Mahović i nastavila:
“ Ove godine obilježavamo 70 godina postojanja DHMZ-a. Pritom ne smijemo zaboraviti ni nekoliko važnih godina i obljetnica. Godine 1817. prije točno 200 godina počela je s radom prva hidrološka postaja Sava kod Stare Gradiške. Godine 1851. Prva meteorološka postaja počela je raditi u Dubrovniku. Ona je imala prekida u radu. Godine 1861. Počela je s radom meteorološka postaja Grič, koja radi i danas. Ove godine obilježava se i 160 godina od rođenja znanstvenika i meteorologa Andreja Mohorovičića koje je umro 3.1. 1957. Mohorovičić je 1.1.1892.postao prvi upravitelj metorološke postaje Grič u Zagrebu. U grdu Križevcu je 1898. obavljeno prvo agrometeorološko mjerenje. Dana 27.8. 1947. Osnovana je prva uprava hifrometeorološke službe Narodne republike Hrvatske iz Hisrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda. Svjetski meteorološki dan obilježavamo u vidu te godišnjice. Pračenje razine podzemnih voda počinje 1949., a sustavno pračenje kvalitete zraka počinje n1971. Godine. Državni hidrometeorološki Zavod 1976. Godine dobiva status znanstveno- istraživačke pravne osobe u području prirodnih znanosti. Republički hidrometeorološki zavod 1991. preuzima sve poslove državne službe i dobiva današnji naziv Državni hifdrometorološki zavod.Kako vrijeme ne poznaje nacionalne granice, suradnja na globalnoj skali je neophodna a svjetska meteorološka organizacija ima svoju ulogu, a to znaći osigurati okvir i podršku takvoj suradnji.”
“Ove godine svjetski meteorološki dan obilježavamo u znaku teme Razumijevanje oblaka, a poklapa se u okviru digitalne teme Atlasa oblaka koji je najveći autoritet i najopsežniji referentni rad . To služi kao ključan obrazovni alat za stručnjake zaposlene u HMD, ali i u sektorima kao što su zrakoplovstvo i promet.”
Prof. dr. Zoran Pasarić pročelnik Geofizičkog odsjekaPMF-a govorio je o temi zajednička povijest I suvremena suradnja Geofizičkog odsjeka PMF-a i DHMZ-a.
Istakao je da mu je zadovoljstvo da može kolegama I prijateljima čestittati njihovu veliku obljetnicu 70 godina rada i kontinuiranog postojanja. Svjedoci smo kako meteorologija postaje sve važnija I sve značajnija u svim segmentima djelovanja. A vidljivo je to na običnim ljudima koji metorološku prognozu prate svaki dan od lokalne do državne razine i uzimaju je vrlo ozbiljno. Andrija Mohorovičić se istakao i kao arheolog i kao seizmolog. Godine 1921. opservatorij djeluje pod imenom geofizičkog zavoda. Istakao bih još jednu stvar važnu za PMF Meteorologije, DHMZ, pa i cijelog društva, a danas je običaj da svaka važna stvar ima zvučnio ime. Ova se zove STEM, to je engleska kratica početnih slova science, technology, engineering i mathematics: na hrvatskom: prirodne znanosti tehnologija inžinjerstvo i matematika. Razvijena društva i razvijene zemlje su davno prepoznale važnostovog područja za razvoj . Ovo je duboko jasno svima nama na PMF-u i na DHMZ. Jedino ima nagovještaja da to politika ne vidi kako bi trebala” rekao je dr. Pasarić i zaželio svima u DHMZ-u uspješan rad.
Alen Sajko predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva i director Centra zračne plovidbe govorio je na temu povezanost HMD-a i DHMZ-a. Egzistiraju na istoj adresi. Suradnja HMD-a i DHMZ-a je vrlo dobra. Hrvatsko meteorološko društvo je društvo profesionalnih meteorologa i osnovano je 1965. godine .
Motrenje oblaka i analiza podataka
Dr. Tanja Lisko prikazala je međunarodnu klasifikaciju oblaka i njihova glavna obilježja kroz prikaz međunarodnog Atlasa oblaka kojeg je izdala Svjetska meteorološka organizacija. Prikazano je vizualno opažanje tipova oblaka i naoblake i instrumentalno motrenje oblaka (kamere, određivanje visine baze oblaka, određivanje brzine i smjera gibanja oblaka – Andrija Mohorovičić) na meteorološkim postajama (najavit će se predavanja: daljinska motrenja oblaka pomoću meteoroloških radara i satelita). Prikazuje se način prikupljanja, kontrole i obrade podataka motrenja oblaka u godišnjacima.
Dr. Lisko je analizirala oblake obrađene u Klimatskom atlasu Hrvatske za razdoblje 1961-1990. i 1971-2000. godina s naglaskom na geografsku razdiobu srednje godišnje naoblake te godišnji hod vedrih i oblačnih dana za određen broj meteoroloških postaja u Hrvatskoj uključujući analizu naoblake za sekularni niz Zagreb-Grič. Prikazala je komplementarnost naoblake i osunčavanja (trajanja sijanja Sunca) te proračun globalnog zračenja iz podataka naoblake na postajama gdje ne postoji mjerenje globalnog zračenja. Ukazala je na važnost naoblake u proučavanju bilance zračenja i sekularnih klimatskih promjena i na globalnoj skali te primijenjenoj meteorologiji kao što je turizam ili promet osobito zrakoplovni, za potrebe sudskih vještačenja i osiguravajućih kuća i drugo.
Karakteristike oblaka – sateliti i radari
Dr. Petra Mikeš govorila je o kontinuiranom praćenju oblačnih struktura na velikom području razvojem satelitskih i radarskih mjerenja. Podaci su od velike važnosti u prognozi vremena, sa svrhom prepoznavanja, praćenja i pravovremenog upozoravanja na opasne vremenske pojave.
Satelitski podaci, snimljeni u različitim spektralnim područjima (kanalima) daju informaciju o zračenju koje je razmjerno temperaturi (u termalnim kanalima) ili refleksivnosti (u vidljivim (solarnim) kanalima). Temeljem spomenutih satelitskih podataka moguće je odrediti različita svojstva oblaka, kao što su visina oblaka, njihov sastav te mikrofizikalna svojstva uključujući i veličinu kapljica ili kristalića koji ih tvore. Kanali visoke prostorne razlučivosti (250 m – 1 km) u vidljivom dijelu spektra pružaju informaciju o 3D strukturi oblaka i zbog toga su pogodni za detekciju i praćenje olujnih konvektivnih oblaka koji za posljedicu imaju opasne vremenske pojave na tlu, kao što su intenzivna pljuskovita oborina, jaki udari vjetra, grmljavina, velika tuča ili tornado. Također, različite metode analize satelitskih podataka omogućavaju kratkoročnu prognozu premještanja i razvoja oblačnih sustava.
Meteorološki radari rade na principu refleksivnosti odaslanih elektromagnetskih valova od vodenih kapljica i ledenih čestica u oblaku. Radarski podaci imaju široku primjenu u analizi i prognozi vremena, posebice za detekciju i praćenje područja oblaka i oborine te određivanje vrste (kiša, snijeg, tuča) intenziteta, položaja i količine oborine, kao i brzine i smjera premještanja oblačnog oborinskog sustava. Također su od velike važnosti za praćenje razvoja i premještanja frontalnih zona i linija nestabilnosti, te različitih tipova konvektivnih sustava – jednoćelijskih i multićelijskih oluja, superćelija, mezoskalnih konvektivnih sustava i kompleksa. Osim navedenog, Dopplerovim radarom moguće je mjerenje brzine i smjera vjetra unutar oblaka, te posljedično prepoznavanje rotirajuće uzlazne struje u olujnim oblaku koja ima veliki potencijal za razvoj opasnih vremenskih pojava pri tlu, kao što je npr. tornado.
Dr. Kristijan Horvath u prezentaciji Modeliranje atmosfere i oblaka rekao je da su numerički modeli atmosfere napredni računalni programi koji se temelje na fizikalnim zakonitostima koje vrijede u atmosferi. Na Državnom hidrometeorološkom zavodu atmosferski modeli koriste se prvenstveno za numeričke prognoze a cilj im je rano upozorenje na opasne vremenske pojave i optimizacije aktivnosti u vremenski ovisnim gospodarskim djelatnostima te za projekcije buduće klime u svrhu potpore donošenju odluka vezanih za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene.
Kratkoročna numerička prognoza vremena na DHMZ-u izrađuje se modelom ALADIN a prognostički produkti se više puta dnevno distribuiraju širokom krugu suradnika i korisnika. Za ocjenu klimatskih promjena izrađuju se simulacije numeričkim modelom RegCM u budućoj klimi odnosno projekcije buduće klime ovisno o raznim scenarijima emisije stakleničkih plinova. Na DHMZ-u se numerički modeli unapređuju i prilagođavaju s ciljem da se podatci numeričke prognoze vremena i klimatskih projekcija učine što točnijim i time što primjenjivijim za korištenje u širem području Hrvatske. Modeliranje naoblake, i s njome povezanih oborina i zračenja, jedan je od najvećih izazova u numeričkom modeliranju zbog nedostatnog poznavanja relevantnih fizikalnih procesa, nedovoljne količine motrenja, važnosti složene interakcije atmosfere i tla ili mora i ograničenih računalnih resursa.
Prikazao je mogućnosti numeričkih modela atmosfere i primjere korištenja prognostičkih i klimatskih projekcija u društvu i gospodarskim djelatnostima koje koriste informacije o budućem stanju vremena i klime.
Otpadne vode
U predavanju je dr. Borivoj Terek govorio o DHMZ-a, odnosno hidrologiji kao struci, pojasnio je ukupan problem otpadnih voda i u prostoru i u vremenu! Govorio je o razvoju mjernih postupaka od njihovih početaka 1817. godina i osnivanja prve hidrološke postaje na rijeci Savi kod Stare Gradiške do danas.
Zahvalnica i priznanja
U prigodi 70 godišnjice Državnog hidrometeorološkog zavoda zahvalnica je dodijeljena Anti Vukušiću dugogodišnjem voditelju glavne meteorološke postaje na planini Zavižan na planinskom vrhu na Sjevernom Velebitu na visini 1678 metara. Prof. dr. Branki Penzar koja je u mirovini dodjeljeno je priznanje za životno djelo, a dr. Jadranka Šepić priznanje je
dobila koa mlada perspektivna meteorologinja.
MEĐUNARODNA SURADNJA HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
1978. uključen u Program globalnog istraživanja atmosfere
1982. uključen u Alpski eksperiment (ALPEX)
1992. počinje punopravno članstvo u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i sudjeluje u svim njezinim programima
1995. pridruženo članstvo u ECMWF-u (punopravno članstvo od 1. 1. 2016.)
uključenje u Međunarodni konzorcij za upravljanje numeričkim modelom ALADIN
uključenje u Mezoskalni alpski eksperiment MAP
1996. regionalna suradnja numeričkih modelča za srednju Europu (RC-LACE)
2007. punopravno članstvo u EMETSAT-u i DHMZ je postao trening centar EUMETSAT-a za satelitsku meteorologiju i klimatologiju
2007. članstvo u ECOMET-u
Post je objavljen 01.04.2017. u 23:31 sati.