DRŽAVA RH NE TREBA POMAGATI TODORIĆU !
Nakon sastanka koji je u ponedjeljak 20. ožujka održala grupa od pet velikih hrvatskih prehrambenih tvrtki Kraš, Dukat, Vindija, Podravka i Frank koji su dobavljači lanca Konzumovih trgovina, a Konzum pripada koncernu Agrokor, koji je u valsništvu najbogatije osobe u Hrvatskoj – Ivice Todorića - javnosti je postala dostupna informacija da Agrokor dobavljačima duguje 16 milijardi kuna. U utorak je podpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva dr. Martina Dalić s ministrom poljoprivrede dipl.iur. Tomislavom Tolušićem predsjedala sastanku na koji je došlo 19 dobavljača koncerna Agrokor koji osim naplate duga taže i sudjelovanje u restruktuiranju Agrokora. No postalo je poznato da Agrokor ima oko 5 000 dobavljača . Gdje je poštivanje zakonske obveze plaćanja dobavljačima u Hrvatskoj? Kakva je isplata bila dobavljačima u Sloveniji Srbiji i BiH ? Kako su višemjesečna kašnjenja u isplati prikazana u financijskim računima? Ta pitanja za sada su bez odgovora.
U dijelu prehrambenog sektora poljoprivredni proizvođači odnosno OPG-i su dobavljači Agrokora u sektroru povrćarstva, voćarstva, žitarica i govedarskog sektora. Dio njih rade s koncernom Agrokor kao koperanti. Poljoprivredna komora ne raspolaže podacima koliko je poljoprivrednih proizvođača svoje proizvode prodavalo Agrokoru, no nisu glasine veĆ činjenice da je Agrokor vrlo neredovito isplaćivo robu poljoprivrednih dobavljača koja je plasirana u maloprodajne trgovine Konzuma. Kada su poljoprivredni proizvođači prije nekoliko godina istakli neplačanje kao veliki problem, isplata u jednom dijelu potraživanja započela je kompenzacijom repromaterijala za sadnju i gnojidbu, što je za poljoprivrednike bilo djelomično riješenje, a dugoročno ih je dovelo u neizvjesnu situaciju. Agrokor Ivice Todorića je monopolizirao tržište koje je bilo potebno poljoprivrednim proizvođačima.
Ono što je začuđujuće je to što je Agrokor bez obzira na svoju veličinu i međunarodno poslovanje i dalje primao poticaje za poljoprivredu svoje poljoprivredne površine koje je obrađivao što je oko 30 tisuća hektara a vjerojatno i za krave njih oko 2 000, koje su u modernoj staji na istoku zemlje te za ostalu stoku, goveda i svinje. Agrokor je bio na državnim jaslama u vidu poljoprivrednog poticaja od svojih početaka. Pomogla mu je u tome politika bivših Vlada RH . Ustinu je dobio sve ove godine od države jako mnogo dok istovremeno nije isplaćivao poljoprivredne proizvode malim dobavljačima.
Mali je broj onih koji misle da je upravo koncern Agrokor obilno pridonio propasti Hrvatske poljoprivrde posebno u području Slavonso baranjske i Vukovarsko srijemske županije. To nije bilo popularno izreći, jer se oni koji površno poznaju hrvatsku poljoprivredu s tim ne slažu. No događaji koji su se počeli odvijati mogli bi mnogo toga otkriti, naravno ako će biti političke volje, kao i volje ministra poljoprivrede. Dr. Goran Buturac je na dobrom tragu kada je na konferenciji “ Hrvatska kakvu trebamo” konstatirao da se ne možemo praviti da “ stvari štimaju” ako je država od 2004. Do 2015. isplatila 36 milijardi kuna u potporama, a u tom razdoblju poljoprivredna proizvodnja je pala za 27%.
KAPITALA IMA SAMO NIJE DOSTUPAN
Nakon što je javno komuniciran golemi dug dobavljačima Agrokora, potrebno je napraviti bilancu duga Agrokora poljoprivrednim proizvođaćima po kategorijama proizvođača, izači u javnost sa činjenicama, zahtijevati naplatu dugova, te od menedžmenta- koji bi nu Agrokoru trebao dobiti novo lice, ponuditi nova pravila, utemeljena na pismenim pravima poljoprivrednih proizvođača.
Treba li Vlada iz državnog proračuna sanirati dugove ili bar dio duga Ivice Todorića? To se pitanje potencira uz emotivno objašnjenje da treba sačuvati Agrokor, kao prodajni lanac Konzum zbog 30 ili 40 tisuća zaposlenih u kompaniji Agrokor? Ne treba, jer kapital će uvijek biti kapital, osim što će s tim kapitalom upravljati drugi menadžement, a prodajni lanci Konzuma ostati će tamo gdje su i bili zajedno sa zaposlenicima. Menadžment Ivice Todorića koji je Agrokor doveo u ovu financijsku dubiozu nemože naći drugi model upraljanja – to je ekonomski jasno, ali nije jasno onima koji očekuju od Ivice Todorića da restrukturira Agrokor.On to nemože. Da je mogao učinio bi to prije. Ali zato će to učiniti Sberbank koji kroz svoje kredite drži 52% ukupnih Agrokorovih dugovanja. A Kineska banka koja je nedavno otvorila svoju banku u Beogradu pokazuje interes za slučaj Agrokor.
Država RH nema obveze ni potrebe financijski pomagati Todoriću u saniranju dugova. Gospodin Ivica Todorić je najbogatiji čovjek RH sa imovinom od nekoliko milijardi kuna, 2014. je imao nešto više od 3 milijarde – podatak je to s Forbesove liste, danas 2017.ima zasigurno mnogo više. U Hrvtsakoj se, prema ovršnom zakonu koji je na snazi građanima ovršuje imovina radi nekoliko stotina kuna duga. Zbog duga koji je narastao na 1600 kuna građanin, a da ne mora biti ni obaviješten od ovršitelja, ostaje bez stana. Ne bi li se bar dio dužnika mogao naplatiti, prema ovršnom zakonu RH iz imovine gospodina Todorića? Kapitala ima, novca ima, samo je raspoređen tako da nije dostupan onima koji ga potražuju.
Dok članovi Vlade komuniciraju o Agrokoru s vjerovnicima jer uistinu moraju tražiti riješenja za situaciju koja je postala javna, uprava koncerna Agrokor – šuti ! Je li šutnja dio karaktera gospodina Todorića vlasnika? Agrokor je u financijskoj krizi - a vlasnik bi trebao komunicirati s javnošću o činjenicama. Gospodin Todorić volio je šutnju i prije. Zaveo je šutnju o koncernu Agrokor u Hrvatske medije. Mediji u kojima se nije afirmativno pisalo i govorilo o Agrokoru, već kritički i ne odviše lijepo, izgubili su pravo na objavu njegovih reklamnih poruka koje su skupo naplačuju i dio su kapitala medija. Zbog reklama je u redakcijama u RH uvedeno pravilo da se informacije koje dobro ne zvuče javnosti ne objavljuju. I tako niz godina.
No sada je vrijeme da se u medijima i kaže i napiše sve što do sada javnost nije znala. A od premijera mr. Plenkovića s pravom treba očekivati da pokrene sve što je potrebno u okviru pravne države, ne podilazeći kapitalu ni moći pojedinaca, a sve zbog optimizma koji je naciji potreban.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 22.03.2017. u 09:50 sati.