Marketing
Švedska uvela vojni rok
Vjerojatno ste već čuli, a ako niste, da vas obavijestim: Švedska je uvela obavezan vojni rok.
Pa kako sad to? Kako to da je najliberalnija, najsocijalističkija i najmiroljubivija zemlja na svijetu uvela tako "glupu" stvar kao vojni rok? Što se to dogodilo u Švedskoj da se odlučila na tako radikalan korak? Što to Šveđani znaju, a mi ne znamo? Tj, naši liberali, socijalisti i svi ostali protivnici uvođenja vojnog roka u Hrvatskoj?
Da, danas se činjenica da je Švedska uvela vojnik rok na tzv. desnici koristi kao argument za aktiviranje vojnog roka u Hrvatskoj. Tzv. ljevica o tome šuti. Ni ne spominje.
Uvođenje obaveznog vojnog roka, 7 godina nakon što je ukinut, nije ništa neobično za Švedsku. Jer, osnovna stvar je da Švedska nije Hrvatska, a ni Hrvatska nije Švedska. To su dvije različite države s različitom pozicijom na zemljopisnoj karti, različitom političkom i vojnom situacijom.
Švedska je izabrala neutralnost. Neutralna je već dugo vremena, skoro 200 godina. Toliko dugo nije sudjelovala ni u jednom ratu. Uglavnom prosperitetna i napredna zemlja.
Ako je Švedska neutralna, kako je postupala u svim tim ratovima koji su kroz povijest razarali svijet i, posebno, Europu? Jednostavno, zadržala je neutralnost, ali je svejedno nastupala s određenih pozicija. Npr, u drugom svjetskom ratu Švedska je pomagala nacističkoj Njemačkoj. I to dosta ozbiljno. Budući da je Norveška bila okupirana, a Finska na strani Njemačke, Švedska se našla jako bitna za Njemačku i njezinu pomoć Finskoj u ratu protiv SSSR-a. Da ne spominjemo trgovinske i sve druge odnose.
U Hladnom ratu, Švedska, mada neutralna, aktivno je sudjelovala na strani NATO pakta. Neslužbeno. Bilo je tu raznih aktivnosti, najviše špijunskih i kontrašpijunskih.
Završetkom Hladnog rata, Švedska se još više približila NATO paktu. Članica je partnerstva za mir.
U Švedskoj je, slično kao i u Austriji, skoro stalna rasprava o tome je li dobro da se pridruži NATO paktu. Sudeći po stavu javnosti, Švedska je odlučila zadržati neutralnost. U takvom slučaju, Švedska se mora oslanjati na vlastitu obranu. Vlastita obrana zatjeva i vlastite vojnike, kojih bez vojnog roka neće biti dovoljno. Jer obrana samo na temelju profesionalne vojske je preskupa. Idući obrambeni val je pričuva. A pričuva se dobija uvježbavanjem ljudi i stvaranjem vojnika tijekom vojnog roka.
Zašto je Švedska ocijenila da je obavezni vojni rok potreban? Napetosti na Baltiku su sve veće, trenutno Rusija provodi vježbe tipa "NNNI", ništa nas ne smije iznenaditi na području koji graniči s Baltičkim državama i Finskom, a lani je u sličnim vježbama sudjelovalo 40 milijuna ljudi na južnom dijelu. NATO trenutno šalje pojačanja u baltičke države. Već par godina Rusija povrjeđuje teritorijalni prostor Švedske, u zraku, moru i podmorju. Dovoljan razlog da se Švedska osjeti ugroženom.
I tu je glavna razlika između Hrvatske i Švedske. Mada smo i mi na trusnom području, mada i nama prijete različite ugroze, nismo direktno ugroženi od jedne velike sile, kao što je Rusija. I istovremeno možemo računati (ili se nadati) vojnoj pomoći NATO pakta. Vjerojatno bi NATO pakt stao i u obranu Švedske, da je Švedska napadnuta, ali nije obavezan. Hrvatskoj je NATO obavezan pomoći. Bilo kako.
Još je nekoliko stvari koje su različite u Švedskom uvođenju vojnog roka i našoj želji da ponovno aktiviramo vojni rok.
Švedska uvodi 11 mjeseci vojnog roka, Hrvatska 1 mjesec.
Švedska diže samo 13 000 ljudi u vojsku i to planira dostići do 2020. godine. Hrvatska planira odmah dignuti sve sposobne muškarce.
Švedska će dignuti i žene, Hrvatska samo muškarce.
Švedska je dobro razmislila i aktivirala već napravljeni plan. Hrvatska se zajebava puštajući probne balone.
Dakle, ne. Švedska ne uvodi obavezan vojni rok na način kako ga mi pojmimo- Njihov način i njihovi razlozi su sasvim promišljeni i izračunati. Moramo li i mi tako uvesti i aktivirati vojni rok? Hrvatska prvo treba dobro razmisliti što joj treba, a nakon toga sukladno tome donijeti plan.
Inače, danas je predstavljen nacrt Prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti. Idući mjesec počinje javna rasprava o tom dokumentu. Možda e se u njemu moći vidjeti ili nazrijeti hoće li biti vojnog roka i kako ga zamišlja think-tank u MORH-u.
Post je objavljen 08.03.2017. u 23:43 sati.