pišem jedan članak, točnije esej, vezan za moje stručno usavršavanje, o temi koja me uvijek iznova zainteresira, intrigira, i pobudi moju pažnju, ali me i navede na razmišljanje. radi se utjecaju glazbenih aktivnosti na cjeloviti razvoj djece od najranije dobi.
ne želim sada prepričavati literaturu koju sam čitala, jer sve je to dostupno kako u knjižnicama, tako i na internetu,
već ću krenuti od vlastitog iskustva.
naime,
kako mi je muž glazbenik koji prilično puno svira doma stvarajući vlastitu glazbu na akustičnoj gitari, ali i skida nove pjesme vezeno za profesionalni dio života, jer od bavljenja jazz i world glazbom nije moguće plaćati račune, tako je naše dijete još i prije rođenja bio izložen različitim glazbenim žanrovima, jer, ja sam kao prava štreberica slušala i klasiku, i zato što prema nekim istraživanjima koje sam proučavala u sklopu terapije gazbom, u kojima su trudnicama puštali Mozarta, Bacha i Beethovena ne razvijaju kod djece samo određeni ukus i glazbenu pismenost, već utjeću i na niz različitih razvojnih karakteristika kao što su osjećaj za ritam, metar, sklad, formu, red, preciznost, zakonitosti harmonije, pa i same matematike. zaključak tih istraživanja je kako izlaganje još nerođene djece povoljno utjeće na razvoj njihove inteliencije. i to sve još u majčinoj utrobi.
isto tako, slušanje majčinog glasa prilikom njenog pjevanja djetetu, ali i drugih osoba koje dijete okružuju povoljno utjeće na razvoj sličnih psihofizičih karakteristika, no, prije svega ga smiruje i daje mu osjećaj sigurnosti, zaštićenosti, pripadanja i ljubavi, jer to je onaj prvi kontakt s kojim se može povezati s roditeljima i užom obitelji. stoga uvelike formira njegovu emocionalnu inteligenciju, koja kasnije razvija i socijalne vještine.
moje dijete je bilo izrazito mirno za vrijeme trudnoće, nije se puno gibao, osim na koncertima, a najžešće me udarao kada je čuo tatu kako pjeva na gaži.
već sa manje od godine dana pokazivao je interes za dječje pjesmice koje smo mu puštali s YouTubea popraćene i vizualnim animiranim poticajem.
sada kada ima tri godine odgajateljice ga hvale, osim da je bistar, kako ima izniman osjećaj za ritam dok plešu, isto kao što zna sve pjesmice koje uče, ali ono što je meni najzanimljivije on je pomoću tih kratkih animiranih klipova naučio pjevati abecedu na enleskom kao i brojeve do deset, boje, oblike, nazive životinja i njohovo glasanje. zbog svakodnevno slušanja pjesama na španjolskom usvojio je i te riječi, kao i neke pjesmice na talijanskom koje ga je, uz brojeve, naučila teta iz Rovinja.
dakle, pomoću glazbe, izložen različitim glazbenim žanrovima postepeno je usvojio i neke riječi stranih jezika, dok pjevanje pjesmica na hrvatskom mu širi vokabular i pomaže mu u usvajanju bogatstvu različitih dijalekata kojima naš jezik obiluje.
osim svega toga glazbene aktivnosti povoljno utjeću na pozitivne osjećaje radosti, veselja, potiću na kretanje, ples, smijeh, zabavne su i riješavaju nas nakupljene negativne energije.
kod mog djeteta razvijaju i maštu, jer nakon usvojene pjesmice koja mu se trenutno jako sviđa, dodao je i vlastite stihove:
" Došel je Franek zFranići, zFranići, pojel je Lava zLavići, pojel je Lava zLavići. " - znaš mama.
zbog svega toga radionica koju osmišljavam i pokušavam unaprijediti novim i raznovrsnim sadržajima imala bi za cilj usvajanje svih tih elemenata pomoću kojih bi djeca kroz igru i zabavu usvajala ne samo interpretiranje naučenih pjesama i koreografija, već i temelj za učenje jezika, kao i vlastito kreativno izražavanje i stvaranje, ali i socijalne vještine, te zdravo samopouzdanje i vjeru u vlastite sposobnosti i mogućnosti, kao i način kako se nositi s tremom.
jer, uvjerena sam kako će im u budućnosti sve to jednog dana sjesti na svoje mjesto i biti od koristi bez obzira čime se u životu odabrali baviti ozbiljnije.
moja pozitivna strana još uvijek vjeruje kako je znanje alat kojim će djeca izgraditi svoju bolju budućnost i zato je ulaganje u njega jedina isplativa investicija.
Post je objavljen 12.02.2017. u 21:16 sati.